EUROPSKA I AMERIČKA SVITA U SARAJEVU Još uvijek bez rješenja o izbornom zakonu

Palmer / Eichhorst
Palmer / Eichhorst
NAP

Dužnosnici američke i europske diplomacije Matthew Palmer i Angelina Eichhorst počeli su u ponedjeljak novi krug pregovora s predstavnicima političkih stranaka, nevladinog sektora i tijela vlasti u BiH, čiji je cilj dogovoriti izmjene izbornog zakona te zemlje.

Razgovori u Sarajevu, Banjoj Luci ili Mostaru zasad nisu donijeli rezultate

"Palmer, koji je na poziciji posebnog izaslanika SAD za izmjene izbornog zakona u BiH, te Eichhorst, koja u službi za vanjske poslove Europske unije obnaša dužnost ravnateljice odjela za Europu, zapadni Balkan i Tursku, u Sarajevu ostaju do četvrtka, a prvog dana nove posredničke misije sastali su se sa stručnjacima za izborni sustav", piše Hina.

Palmer je nakon toga novinarima u Sarajevu kazao kako SAD i dalje podupiru "ograničene ustavne reforme i izmjene izbornog zakona" s ciljem da se naredni izbori održe po novim pravilima, a da se očuva teritorijalni integritet i suverenitet BiH, uz napredak na europskim i euroatlantskim integracijama.

"Važno je da se naredni izbori održe na korektan i transparentan način, da budu pošteni te da rezultati izbora odražavaju volju građana", kazao je Palmer dodajući kako SAD i EU ne zastupaju nikakav plan ili politički projekt nego pokušavaju pomoći domaćim političarima da sami nađu potrebna rješenja kako bi se provele presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

Eichhorst je pak kazala kako očekuje tjedan "intenzivnih rasprava", čiji je cilj doći do rješenja sukladnih europskim standardima, dok istodobno traje duboka politička kriza u BiH. Istaknula je kako je puno je zainteresiranih da se ta kriza riješi.

"Puno je pitanja, želimo odgovore na sve i učiniti sve da se izbori održe narednog listopada, da budu pošteni i transparentni i da u njima ne bude diskriminacije", kazala je Eichhorst.

Po njezinim riječima, ništa još nije konkretnije razmatrano niti riješeno, a vrijeme za dogovor o izmjenama izbornog zakona istječe jer sve što stranački čelnici eventualno dogovore mora dobiti i potporu u parlamentu BiH. Izmjene izbornog zakona formalno su moguće do šest mjeseci prije provedbe samih izbora u listopadu, odnosno do trenutka njihovog raspisivanja, za što je rok početak svibnja.

Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) Željko Bakalar kazao je, nakon sastanka s Palmerom i Eichhorst, kako je američkim i europskim diplomatima prenio upozorenje da se tehnički aspekt provedbe izbora mora uzeti u obzir jer su, nakon eventualnog političkog dogovora, potrebni mjeseci priprema da bi se glasanje moglo provesti po nekom novom modelu. Podsjetio je kako se izbori moraju raspisati početkom svibnja iduće godine da bi se održali u zakonom predviđenom roku odnosno u listopadu.

"Sve izmjene moraju uslijediti vrlo brzo, jer SIP mora pripremiti organizacijski aspekt i donijeti niz podzakonskih akata kako bi se prilagodile izmjene izbornog zakona. Za to je potrebno nekoliko mjeseci", kazao je Bakalar.

Na pitanje što ukoliko bi netko odlučio bojkotirati izbore ne bude li političkog dogovora, što je kao mogućnost najavio čelnik HDZ BiH Dragan Čović, Bakalar je odgovorio kako će SIP poduzeti mjere da se eventualne blokade i opstrukcija prevladaju.

"Izbora mora biti, a sve bi drugo bio sunovrat demokracije", kazao je čelnik Središnjeg izbornog povjerenstva, čiji legitimitet dovode u pitanje i HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika jer smatraju da je on nezakonito izabran na tu dužnost.

Pravni stručnjak i bivši član SIP-a, a sada građanski aktivist Vehid Šehić, koji je također sudjelovao u razgovorima s Palmerom i Eichhorst, kazao je kako su predstavnici nevladinog sektora tražili da pregovarački proces s političarima bude apsolutno transparentan. Razlog tomu je što su nakon svih dosadašnjih razgovora politički lideri iznosili različita stajališta, a to je samo unosilo zabune i pojačavalo napetosti, kazao je Šehić potvrdivši kako na stolu zapravo nema nikakvog konkretnog izbornog modela iza kojega bi stajali SAD i EU.

"O konkretnim modelima se još razgovara. Nema konkretnog papira i pokušava se kroz razgovore s čelnicima stranaka i građanskog društva doći do nekog rješenja", kazao je Šehić.

Dodik najavio da će u slučaju zapadnih sankcija potražiti pomoć Kine i Rusije

"Ako to ne želite, nećemo imati drugog izbora nego da usvojimo, sukladno ustavu BiH, uspostavu vojske RS ili da Republiku Srpsku proglasimo demilitariziranom", izjavio je Dodik za Guardian te dodaje kako su njegove ranije izjave da će okružiti vojarne u RS i uz pomoć prijatelja izbaciti vojsku BiH s teritorija RS bile "pogrešno shvaćena šala".

No uslijede li zbog pritiska na oružane snage BiH sankcije Zapada, kako je kazao, neće imati drugog izbora nego prihvatiti pomoć Kine "za investicije" koja mu je navodno već ponuđena.

Kazao je kako razumijevanje i potporu očekuje i od Rusije odnosno od njezinog predsjednika Vladimira Putina.

"Kada odem kod Putina, nema zahtjeva. On samo kaže: 'U čemu ja mogu da pomognem?'. O čemu god sam razgovarao sa njim, nikada nisam bio prevaren", rekao je Dodik dodajući da je u razgovoru s kineskim čelnikom Xi Jinpingom on  također izrazio spremnost na pomoć.

Ponovio je svoju staru tezu kako je sve što radi sukladno ustavu BiH te kako su sve probleme u zemlji izazvali "neizabrani stranci", pri čemu je aludirao na ranije visoke predstavnike i strane suce u Ustavnom sudu BiH.