Dragan Čović: Izborni zakon pitanje svih pitanja

Dan neovisnosti koji danas obilježavamo izraz je neutažive želje za slobodom i jednakošću naroda i građana BiH koja je snažno inkorporirana u naš ustav i ispoljena kroz njegova načela. Neovisnost koju slavimo nije i ne može biti svrha samoj sebi, već sredstvo koje svim narodima i građanima BiH omogućava život unutar demokratskog sustava koji štiti njihova temeljna prava i slobode. Sam čin izjašnjenja o neovisnosti je predodredio BiH kao državu ravnopravnih naroda i jednakih građana, a na nama je pobrinuti se da budemo vjerni tim vrijednostima.

Iste vrijednosti baštini i naš ustav kroz svoje veoma jasne odrednice o višenacionalnom karakteru Bosne i Hercegovine, te snažna jamstva očuvanja identiteta i političkog subjektiviteta svakog od bh. konstitutivnih naroda. Druga važna odrednica je činjenica da su konstitutivni narodi po zadnjem popisu stanovništva (oko 96 %) ostali izrazito dominantni u ukupnoj strukturi stanovništva zemlje. Shodno tome, oni su tvorbeni i na ustavnoj i na društvenoj razini, pa je BiH, kao suverena i neovisna država sa svojim specifičnim uređenjem, dominantno izraz njihove volje, a time i svaka vlast kojoj narodi i građani ukažu svoje povjerenje na demokratskim izborima.

Novi izborni zakon mora biti usklađen s temeljnim načelom demokracije po kojem vlast proistječe iz naroda i pripada narodu. Budući da je Ustav BiH svakom od konstitutivnih naroda dao status „naroda iz kojeg proistječe demokratska i legitimna vlast", proizlazi da je suvereno pravo svakog od tri konstitutivna naroda da slobodno bira svoje političke predstavnike u tijela vlasti namijenjena kolektivnom zastupanju (logikom stvari, to su onda Predsjedništvo, domovi i vijeća naroda, ali i tijela na svim drugim razinama gdje je potrebno zaštititi načelo konstitutivnosti i osigurati ravnopravnost).

Kako je jasno navedeno u odluci Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić: veza između onih koje se predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je zapravo ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice, pa stoga samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.

Ukoliko dozvolimo situaciju u kojoj jedan narod ne može izabrati predstavnike koji će predstavljati njegovu volju u institucijama države i relevantnim procesima odlučivanja, onda taj narod nije konstitutivan ni ravnopravan, a u konačnici niti slobodan. Stoga je takvo stanje neustavno i nezakonito, a u više navrata do sada smo se u političkoj praksi imali priliku uvjeriti u njegove razorne posljedice. Svaki put kada je grubo narušeno načelo legitimnog predstavljanja, do sada u pravilu na štetu hrvatskog naroda, to nas je udaljilo jedne od drugih, omalovažilo naše ustavne vrijednosti, ugrozilo autoritet institucija BiH i njenu državnost.

Potpuno je jasno da bez ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda nema ambijenta povjerenja, pomirenja i zajedništva. Bez toga je teško zamisliti zdravo društvo harmonizirano s europskim vrijednostima, u kojem se do kraja poštuju jednakost i sloboda različitosti u svim njenim pojavnim oblicima. Zato je važno da naše razlike prihvatimo kao naše bogatstvo i čvrst temelj na kojem možemo graditi naše zajedništvo.

Dame i gospodo,

U ovom trenutku izmjene Izbornog zakona su pitanje svih pitanja, posebice jer su odluke Suda u Strasbourgu, ali i odluke Ustavnog suda BiH, usko povezane s problematikom zaštite ljudskih prava, temeljnih sloboda i, osobito, prava manjinskih zajednica na sudjelovanje u političkom životu. U kratkom razdoblju koje je ispred nas moramo postići rješenja koja neće biti u suprotnosti s relevantnim odlukama i u kojima će se naći odgovarajuća rješenja u pogledu izbora članova Predsjedništva, izaslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, te izaslanika državnog Doma naroda.

Sva ta pitanja se moraju riješiti u interesu budućnosti ove zemlje, svih njezinih naroda i građana. Moramo biti odlučni u izgradnji održivog mira koji podrazumijeva prestanak dnevnopolitičkih obračuna i sukobljavanja. To zahtijeva jedan posve drugačiji pristup u odnosu na sve ono što smo do sada imali. Nužan je zaokret, a potom iskorak u pravcu postizanja sveobuhvatnog dogovora - koncenzusa o ključnim prijepornim pitanjima. Potreban nam je plebiscit o zajedničkoj budućnosti.

Odgovornost političara za pomirenje je izrazito velika. Zajedničkim snagama moramo se boriti i izboriti protiv govora mržnje, populizma i krajnje neodgovorne političke retorike koja ne doprinosi pomirenju. Međutim, iako je najveća odgovornost na političarima, dio leži i na civilnom društvu, ali i medijima koji mnogo odgovornije moraju djelovati nego do sada, uz punu svijest o tome da svi narodi u BiH još uvijek nose teške ožiljke čije zarastanje moramo potpomoći zajedničkim snagama.

Put pomirenja i izgradnje prosperitetnog društva sukladan europskim vrijednostima neće biti lagan. U tome su nam potrebne brojne preobrazbe, a ključne su one koje se tiču nas samih, naše političke kulture, uzajamnih odnosa, ali i odnosa prema zajedničkoj državi i njezinom ustavu. Umjesto konstantnog propitivanja, sporenja i zabrinjavajućeg ustavnog skepticizma koji je uzeo maha u javnom društveno-političkom životu BiH, moramo zajedno stati iza načela ustavnosti i afirmirati ih na jedinstvenim temeljima.

Sve ovo naglašavam uz puno uvjerenje da bez poštivanja ustavnog okvira i njegove afirmacije na temeljima natkrovljujućeg ustavnog načela konstitutivnosti, imperativa ravnopravnosti naroda i jednakosti svih građana BiH, nije moguće napraviti iskorak koji svi narodi i građani BiH istinski priželjkuju.

Jučer je bio veliki dan za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Povijesni dan, kada je BiH, uz puni koncenzus svih političkih aktera u BiH, usudim se odgovorno reći, i uz puni koncenzus svih svojih naroda i građana, napravila značajan korak naprijed prema europskoj obitelji i europskim vrijednostima, kamo, duboko sam uvjeren, pripadamo. Postoji realna šansa da još ove godine dobijemo status kandidata i da do 2025. godine budemo punopravna članica EU.

Do nas je!

Dragi prijatelji,

Završit ću svoje obraćanje zamolbom svima vama. Iskoristimo ovaj pozitivan trenutak, spustimo osobne sujete i nezadovoljstva. Bosna i Hercegovina je domovina sviju nas!

Sretan vam Dan neovisnosti.

Svako dobro i živjeli!