ULTRA MEGA GIGA KVIZ Mladi Mostarci stvorili prvu udrugu kvizaša, a onda i kviz s rekordnim nagradama u BiH

Ako bi se pred vama našlo pažljivo pripremljenih 50-ak pitanja iz više od deset oblasti, a da za svako imate samo minut do dva razmišljanja o točnom odgovoru, biste li smjeli iskušati svoju brzinu i znanje? A ako vam za sve to ponude nagradu koja do sada nikada nije viđena u Bosni i Hercegovini, koji bi bio vaš odgovor?

Ovo prvo pitanje su prije nekoliko godina sebi za početak postavili petorica mladih Mostaraca - Kristijan Musa, Kristian Lasić, Ivan Ćorić, Franjo Falak i Gojko Prusina, nakon čega su odlučili svoja pitanja predstaviti i ljudima širom Bosne i Hercegovine. Ubrzo im se priključuju već tada iskusni samostalni kvizaši Filip Skalja i Sandro Jovanović, koji će svojom idejom, ispostavit će se kasnije, izdvojiti Mostar po nečemu što dosad nije viđeno u bh. kvizaškom životu.

Ovo je poneka riječ o tome kako je od jednog druženja i kave na mostarskom suncu nastala priča na koju će mnogo godina poslije biti ponosna cijela Bosna i Hercegovina, a svoje mjesto u njoj tražit će i mnogi ljudi van njenih granica.

O Mostaru će se jednom govoriti kao začetniku bh. kviza

Iako je na početku bio možda velik izazov, ova grupa mladića uspjela je pokazati kako od prijateljstva i zabave može nastati ozbiljan posao, od običnih razgovora može doći do ozbiljnog učenja i širenja znanja, a onda sve to pokazati i drugima osnivajući prvu i jedinu udrugu kvizaša na području Bosne i Hercegovine, pod nazivom Hercegovačka kviz udruga ili jednostavno "HercKviz". Danas, za članskom karticom ove udruge posežu mnogi, a sve u jednom cilju – spojiti zabavu i učenje, a učvrstiti prijateljstvo.

"Prvi kvizovi na području Mostara, ali i cijele Hercegovine, organizirani su 2016. godine, po uzoru na susjedne zemlje poput Hrvatske, u kojoj je ovakav vid učenja i zabave započet još 2005. godine. Pomislili smo zašto ne bismo i mi tako nešto probali kod nas, naročito kada smo primijetili reakcije ljudi na kvizove koji su se emitirali na televiziji“, započeo je Kristijan Musa za Hercegovina.info.

Danas, svaki tjedan više od pet kvizova radi se samo u Mostaru. Usporedbe radi, na početku su kvizovi imali manje od deset ekipa, a danas postoji više od 100 standardnih ekipa koje se ubrajaju u kvizaše. Tu se, naravno, ubrajaju i brojne ekipe iz gradova kao što su Čitluk, Široki Brijeg, Čapljina, Posušje i ostali, u kojima je kviz scena također na zavidnoj razini.

„Da bi se pripremio kviz, potrebno je mnogo truda, upućenosti i istraživanja različitih sfera, kako bi se ljudima svaki put predstavilo samo najzanimljivije, a opet dovoljno teško i lako u isto vrijeme za zabavu i izazov. Ponekad to zna biti zahtjevno, ne razumije se svako na najbolji način baš u svaku sferu, evo na primjer, osobno kategoriju znanosti moram više puta provjeravati kako bih donio ono najbolje. Ipak, kada se uključi više ljudi u to, za svakoga se nađe nešto što mu ide najbolje. Sve ovo je neprekidno učenje, a onda i prenošenje znanja“, istaknuo je Musa.

Prva udruga kvizaša je nastala na teritoriju Mostara, onda se proširila na cijelu Hercegovinu, a sada osnivači s ponosom mogu reći da je plan da se obuhvati i cijela Bosna i Hercegovina.

"Želimo potaknuti kvizaše i u drugim gradovima i regijama da naprave svoje udruge, kako bi se mogli udružiti u savez koji bi nam donio još veći doseg i uspjeh. Za sada, mi smo prva i jedina udruga u BiH. Ideje smo crpili iz regije, sudjelovali smo na brojnim natjecanjima u drugim zemljama, pa smo pomislili zašto ne bi ovo moglo biti i kod nas. Bilo je komplikacija, za početak je bilo sadržano na priči, a onda kroz sve veće druženje priča je prešla na djelo, pa smo službeno registrirani prošle godine. Danas brojimo oko pedeset članova, a sve nas je više“, kazao je Musa.

Kviz s najvećim nagradnim fondom u Bosni i Hercegovini

Prije nastanka udruge koja je okupila najbolje hercegovačke kvizaše, mnogi su djelovali na početku samostalno. Jedni od njih su i dva prijatelja, a onda i suradnika, Filip Skalja i Sandro Jovanović. Njihov sada već čuveni PatMat kviz godinama je zbog svoje kvalitete privlačio kvizaše iz svih gradova, a kako zaslužiti svoje mjesto u ovoj zabavnoj igri znanja, raspitivala su se mnoga velika imena, koja su i same tvorce kviza ostavljala bez daha. Nastankom udruge "HercKviz", prijateljstvo se širi, znanje dobija još veći prioritet, a Filip i Sandro, zajedno s Kristijanom Musom i Ivanom Ćorićem, dolaze na ideju da pomjere svoje i tuđe granice, a sve podignu na još viši nivo.

Baš tako nastaje Ultra Mega Giga kviz, zabavna igra znanja koja nam slijedi u bliskoj budućnosti, s ciljem da se nagrade oni najuporniji, ali po prvi put – baš svi, no o detaljima ćete čitati u nastavku teksta.

„Došli smo na ideju da napravimo kviz koji će biti poseban po nečemu, a to je, između ostalog, najveći nagradni fond u BiH do sada. Naši kvizovi godinama okupljaju ekipe, po pravilima one imaju od dva do pet članova, koje sada već tradicionalno odvajaju jednu ili više večeri u tjednu kako bi igrali kviz. Osnivači kviza sada već znaju otprilike koga mogu očekivati na vratima lokala, a onda smo se dosjetili – zašto ne bismo okupili samo najbolje i one koji mogu stati rame uz rame s njima, a na kraju nagradimo baš sve s nečim vrijednim, a ne samo nekoliko njih“, rekao je Filip Skalja za Hercegovina.info.

Igračima su najteže umjetnost i književnost, a sport i film su im omiljeni

Povijest, geografija, film i TV, domaćica, sport, znanost, lifestyle, društvo, priroda i pet slušnih pitanja, onih glazbenih, kategorije su u kojima se Hercegovci natječu tijekom trajanja kviza. Baš zbog raznolikosti, ovakav vid zabave je za svakoga, a kako nam ovi kvizaši kažu, igrači se najslabije i dalje snalaze u oblasti umjetnosti i književnosti.

„S druge strane, sport i film su kategorije u kojima se većinski sve ekipe dobro snalaze. Na početku, kvizaši su bili pretežno muškarci, međutim, ono što nas izazito raduje, sada već imamo i ženske ekipe koje su se za kratko vrijeme počele jako dobro kotirati. To dokazuje da su pitanja postavljena na takav način da se oba spola dobro snalaze, a nedavno smo imali i tematski kviz povodom Dana žena, kada je sve bilo posvećeno baš njima“, suglasni su Filip Skalja i Kristijan Musa za naš portal.

Nije bilo lako pronaći na početku mjesta gdje biste održavali ovako nešto. Vlasnici lokala su bili sumnjičavi, a samo najhrabriji su pružili ruku povjerenja ovim mladićima, pa su tako pioniri stalnog kvizaškog života u Mostaru Gaža bar i Pink. Danas, mnogi lokali organiziraju ovakav vid zabave svojevoljno, a kvizaši zbog toga ne mogu skriti ponos, a prioritet uvijek imaju oni u kojima se i organizatori, ali i gosti osjećaju "kao kod kuće".

„Uvijek gledamo da se pitanja nikada ne ponavljaju, tuđe ideje, mislimo na kolege iz svijeta, ne uzimamo. Nekako smo se između sebe podijelili koja oblast kome najbolje ide, pa čim uhvatimo trenutak slobodnog vremena, zapisujemo prijedloge, šaljemo u zajedničke grupe, komuniciramo i pomažemo. Moramo priznati, zahtjevno je ispuniti svačije kriterije i zabaviti ali i zaintrigirati toliko ljudi odjednom, ali evo, ispostavilo se da nam dobro ide, a ljudi nam se vraćaju. Drago nam je što je pojam kviza postao toliko prihvaćen kod nas, da nas sad već ljudi zaustavljaju s pitanjem kada će biti novi kviz i mogu li i oni sudjelovati“, izjavio je Skalja.

Ultra Mega Giga kviz – ali u svakom smislu

Cilj kviza jest zabava, znanje, ali naposljetku i nagrada. To je svojevrsno priznanje da ste se istaknuli, a do sada su nagrade bile osigurane za prvih nekoliko ekipa, kao i za onu predzadnju ekipu na tabeli, što je dokaz da se trud isplati na kraju. Istina, do sada je bilo tako, ali sada slijedi nešto potpuno drugačije, a za to su „najveći krivci“ Filip Skalja, Sandro Jovanović, Kristijan Musa i Ivan Ćorić.

„Čak 45 ekipa borit će se tijekom tri večeri, a 15 najboljih ekipa pronaći će svoje mjesto u finalu. Do sada je najveća nagrada za neki kviz bila 500 KM, koji je vodio Dean Kotiga uz sponzorstvo Grada Ljubuškog, te 600 KM ali na sajmu, a sve je bilo vezano samo za prva mjesta. Ultra Mega Giga kviz pomjerit će ove granice, pa će tako čak prvih pet ekipa osvojiti novčanu nagradu, a 10 ekipa dobit će nagrade u nekom drugom obliku. Za budućnost, voljeli bismo i mi dobiti veću podršku, blizu smo kraju s pripremama, ali nam fali još malih detalja i podrške“, istaknuo je Skalja za naš portal.

Prvo mjesto iznosit će 750 KM plus sponzorska nagrada, ukupan fond kojim raspolažu za ovaj kviz je čak 2.500 KM, a nagrade su osigurane i za polufinaliste, a i finaliste.

„Sve ovo bit će organizirano 29, 30 i 31. svibnja, a veliko finale bit će organizirano 7. lipnja, a za to spremamo spektakl. Nešto nikada do sada viđeno, a vidimo i po kvizašima koliko su uzbuđeni, medaljama i peharu se svi nadaju. Sve to nam daje dodatni vjetar u leđa“, kazali su Skalja i Musa.

Inače, mladići iz udruge "HercKviz" predstavljali su nas znanjem na brojnim kvizovima i natjecanjima, a posebno ističu onaj u Zadru, kada su sjedili rame uz rame s najvećim svjetskim imenima.

„Tada su trećeplasirani bili dva lovca iz hrvatske ’Potjere’, a mi smo bili peti, dakle, dobro smo se zabavili, ali i namučili u borbi s brzinom i znanjem. Bili smo i u Novom Sadu, a taj vikend će nam ostati u posebnom sjećanju. Sve to kasnije posluži kao inspiracija za osobne poduhvate svima nama“, kaže nam Musa.

Kviz se i dalje ne cijeni dovoljno kod nas, za razliku od regije

Sve ovo da bi se organiziralo iziskuje puno vremena, truda, znanja i odricanja, ali i sponzora. Ipak, za ovakvo nešto i dalje je teško pronaći sponzore koji bi pomogli u pomjeranju granica.

"Činjenica je da je ’kvizaška kultura’ uređenija u drugim zemljama regije. Često smo dobijali odgovore od sponzora da nisu zainteresirani da nam pomognu, što nam je veoma žao, jer mislimo da sve ovo ima neki veći cilj osim zabave. Ipak, našli su se i neki koji su odlučili da nam pomognu. Na primjer, vlasnik snack bara ’Teco’ osobno nas je financirao za kutije s logom naše udruge, koje nam pomažu za svrhu manjeg varanja, pa se u njih stavljaju telefoni i pametni satovi. Neki plan ukoliko bismo našli još sponzora jest i ugrađivanje posebnih pločica na te kutije, pa bi tako prilikom svakog otvaranja nama došla obavijest na mobitelu s brojem stola i kutije koja ekipa dodiruje telefon. Svoj doprinos ovoj priči su dali i Jeger i Ožujsko pivo", rekao je Skalja.

Kvizovi osim prijateljstva znaju izazvati i burne reakcije i napetost, pa je tako atmosfera uvijek dovedena do vrhunca, a inače prvi kviz je nastao u Velikoj Britaniji još 90-ih godina, odakle i dolaze najbolji kvizaši u povijesti. Jedan od najboljih na svijetu dolazi i iz Hrvatske, popularni Dean Kotiga, a baš on je često bio tu za naše mostarske pokretače kviza. Dovesti Kotigu i druga svjetska imena u Mostar, zašto da ne, jer uz malo podrške sve se može.

„Na našim kvizovima sudjelovali su učenici, studenti, ali i dekani fakulteta, inženjeri, liječnici, političari i mnogi drugi. Kada pogledamo unaprijed jedno desetljeće, voljeli bismo pozicionirati i Mostar na ovu važnu svjetsku kvizašku mapu, a onda i dovesti sva ta svjetska imena u naš grad. Bilo bi lijepo jednog dana čuti da je u grad na Neretvi došao neko iz Amerike jer je čuo da hercegovačka kvizaška udruga organizira kviz, zar ne“, zaključili su organizatori.

Aleksandrov Veliki, NaDraženi zečić ili pak Skaljamerija i mnogi drugi duhoviti izrazi zapravo mogu biti nazivi ekipa, a ponekad se i sami organizatori nasmiju na neke od njih. Kako god, sve ekipe ostat će upamćene makar po nazivima, zabavi i prijateljstvu, ako ne po stanju na tabeli, a organizatori su obećali da će svoje ideje proširiti prvo u ostalim gradovima Bosne i Hercegovine u kojima do sada nisu bili, a onda će put znanja i zabave nastaviti i kroz regiju.

A vi, što čekate i jeste li se već prijavili za zagarantiranu zabavu?

Ako još razmišljate, pokušajte odgovoriti na ova pitanja:

1) Koje životinje s vukovima čine savršen primjer simbiotskog suživota? Ova životinja zbog svoje agilnosti i brzine pronalazi hranu za vukove, te ih obavještava tome kao i o većim predatorima, dok zauzvrat dobija ostatke hrane od vučjeg čopora.

A) Zmija
B) Kuna
C) Lisica
D) Gavran

2) O rudniku čega govori pjesma Blue Sky Mine australske grupe Midnight Oil? Pjesma je inspirirana iskustvima radnika rudnika Wittenoom u Zapadnoj Australiji gdje su se brojni radnici razbolili zbog izloženosti, dok plava boja predstavlja boju varijacije ovog minerala koji se iskapan ovdje a ujedno je i najotrovnija varijacija ovog minerala.

A) Nefrit
B) Azbest
C) Arsenopirit
D) Tirkiz

3) Površine 58,030 km2, koje je najveće svjetsko jezero koje se u potpunosti nalazi unutar teritorija jedne države?

A) Michigan
B) Bajkalsko
C) Veliko medvjeđe jezero
D) Malawi

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.