DOMET NAM JE VREĆA BRAŠNA Proizvodi na policama trgovina sve lakši i sve skuplji, a plaće iste ili manje

DOMET NAM JE VREĆA BRAŠNA Proizvodi na policama trgovina sve lakši i sve skuplji, a plaće iste ili manje

Jeste li primjetili da za svoj novac dobivate sve manje proizvoda kojeg redovito trošite, a da je on svaki dan koji fening skuplji. Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda u BiH su drastično skočile, a što se posebno primjetilo na ulju i piletini, gdje se gotovo udvostručila. 

„Sada se ljudi žali i na jednu drugu stvar, na tiha poskupljenja, gdje svakodnevno imate po par feninga rast pojedinih proizvoda. S druge strane imate smanjenje gramaža pojedinih proizvoda, pogotovo kad se radi o prehrambenim proizvodima. Vi danas teško možete naći pakiranje da je to litar ili kilogram, ili 100 grama kao ranije. Sad imate pre prehrambene, suhomesnate i druge proizvode po 90-70 grama, a cijena je ostala ista“, kazao je u izjavi za BH Radio 1 Jovo Vasilić iz Udruženja potrošača Zvono, napomenuvši da je to slučaj na području cijele države. 

Istaknuo je i problem isticanja cijena na način da kupac ostaje bez kusura. 

„Imate i veliki broj cijena koji se završava na 9 – 1.99 ili 1.89 maraka, a znate da kod nas ne postoji mogućnost da vam se vrati 1 fening, i da je 5 feninga najmanja novčana jedinica. Postoji zakon o zaokruživanju, no vrlo je teško to upratiti u jednom marketu od par tisuća proizvoda, gde imate 70 ili 80 posto koji se završavaju na 7, 8 ili 9 feninga, što je iznad 5, pa se uvijek naplaćuje puna vrijednost. S druge strane ograničili su maržu na samo par proizvoda, dok je sve ostalo na slobodnom formiranju cijenu“, istaknuo je Vasilić. 

„Najviše rastu cijene osnovnih žitarica, uljarica i one su najviše vezane na rast cijena svjetskog tržišta. Tu je rast uvjetovan i klimatskim promjenama i povećanom potrošnjom na velikim tržištima kao što je Azija", rekla je HRT-u Zvjezdana Blažić, specijalistica za sektor poljoprivrede i prehrambene industrije dodavši da su porasle i cijene energenata, tako da sve to utječe na rast cijena primarnih proizvoda.

Zanimljivo je da se Hrvatska, a zasigurno i BiH u europskom okruženju ističu po količini proračuna kojeg utroše na hranu. 

„U Hrvatskoj je udio potrošnje hrane u ukupnom obiteljskom proračunu značajno veći od nekih zemalja EU', rekla je i dodala kako hrvatsko prosječno kućanstvo troši na hranu oko 30 posto svog proračuna, a u EU je to manje od 10 posto. Istaknula je kako se svaki porast cijena hrane odražava na naš proračun", kazala je Blažić.

Kako rast cijena ne prati i rast primanja, građani se odlučuju živjeti bez onih proizvoda koji su im preskupi. Donesena je odluka o ogrničavasnju marži na pojedine proizvode, no nije značajnije ublažila skok cijena. 

„Pokazalo se, naročito u Federaciji BiH da ta odluka nije imala smisla. Možda je bolje tražiti zaštitu u funkcionalnijem sustavu robnih rezervi, te se fokusirati na najugroženije, a ne pokušavati s populističkim mjerama koje jednostavno ne daju rezultate“, istaknuo je za BH Radio 1 ekonomski analitičar Admir Čavalić. 

On očekuje skoru normalizaciju stanja. 

„Pazite, nije u interesu ni proizvođača, ni distributera da ima izuzetno visoku cijenu. Imate taj primjer na slučaju piletine gdje je naglo došlo do blokade potražnej za piletinom. Jednostavno nije prodavala, nego se gomilala. Nije u interesu da se blokira potrošnja. Tako da se taj status quo visokih cijena ne može održavati dugo. Morati će se nešto mijenjati“, istaknuo je Čavalić koji je stajališta da su poskupljenja posljedica globalnih kretanja. 

Prema podatcima Agencije za statistiku prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u BiH za lipanj 2021. godine iznosila je 997
KM). Taj prosjek uvelike nabijaju državni službenici, a plaća u realnom sektoru je znatno manja. S obzirom na cijene režija, početak školske godine, troškove hrane, prijevoza i ostalog, sve više građana doslovce otkida od usta da bi preživjelo. Domet nam je imati brašna, u ovoj zemlji pošteno dalje ne ide.