Denis Lasić: Mostar je glavni grad Federacije, to stoji na papiru ali se ne provodi

U trenutku kada se kroz Federaciju gradi autocesta, projektiraju se brojni drugi putni pravci, počinje gašenje BH Airlinesa, sanacija Željeznica FBiH i još mnogo toga, Lasić ima pune ruke posla. O tome što su prioriteti, što će raditi u idućoj godini i kakvi su odnosi u Vladi Federacije Lasić govori za Prvi.tv.

Ministre Lasić, ako se ne varam, vi ste prvi hrvatski kadar na čelu Ministarstva prometa i komunikacija FBiH otkako postoji ovaj entitet?

Da, prvi hrvatski ministar na čelu ovoga resora otkako je Federacija nastala. Ovo je preširoko ministarstvo. U Ministarstvu se nalazi devet pomoćnika, što dovoljno govori koliki je ovaj resor. Nažalost, po Zakonu o državnoj službi, koji je vrijedio do neki dan, svi su ti pomoćnici bili birani i dovođeni od strane ministara iz prethodnog mandata. Ima tu kvalitetnih ljudi, ali mislim da će promjene Zakona o državnoj službi, ne samo u resoru kojeg vodim nego i u ostalim, dati niz drugih mogućnosti i pozitivnih promjena. Ministar je uvijek eksponiran svega što ne valja, a to što on nije mogao birati svoj tim i suradnike je bio drugi problem. Sada je drugačije, sada imamo slobodu biranja suradnika. S druge strane, neće biti neka velika navala na ova mjesta jer ona traju samo koliko i mandat. Ljudi traže stalna rješenje, a ne mandatne pozicije. Dobro je da se novom pomoćniku jamči da se može vratiti na poziciju na kojoj je bio prije mandata.

Kada onda možemo očekivati da ćete promijeniti svoje pomoćnike ili svoj tim?

Vrlo skoro. Moratoriji na zapošljavanja vrijedi do 1. siječnja. Iako smo s moratorijem napravili određene pomake i nismo gomilali administraciju, kaznili smo sami sebe. Ima stvarnih potreba za prijemom nekih kadrova, stručnih ljudi bez koji je teško raditi i funkcionirati.

Kakvo je trenutno stanje u Vladi FBiH?

Relativno dobro. Osjeća se stabilnost, dobra volja, početni entuzijazam. Ponašamo se timski, imamo dobar odnos prema svemu, dogovoru traju.

Poštuju li se dogovori, ima li preglasavanja?

Bude nekih laganih preglasavanja, ali nije bilo većih problema. Nekada smo i pritisnuti određenim rokovima. Parlament s novom većinom je konačno prodisao. Sada će biti puno posla. Skoro svaki dan imamo sjednice, u ministarstvu je puno posla, imat ćemo sve manje slobodnog vremena što je dobro.

Ponovno je otvorena tema prebacivanja federalne Vlade u Mostar. Mislite da će se to dogoditi u ovome mandatu?

Barem desetak godina se priča o tome. Paddy Ashdown je obećavao kako će federalna ministarstva u potpunosti prijeći u Mostar. Moje ministarstvo je u cjelini u Mostaru. Imamo tehnički ured u Sarajevu koji služi za prijem pošte i link s Vladom i to nam je potrebno. Ali sve ostalo je u Mostaru. Dosta toga je i Ministarstvo obrazovanja prebacilo u Mostar. Ostali, koliko vidim, imaju status izletnika u Mostar. Jednom ili nijednom tjedno. Koliko se obezvrjeđuje Vladu govori i činjenica da u prošlom mandatu je bilo ministara koji su bili u Sarajevu, a sjedište im je u Mostaru. Čak nisu bili u svojim uredima nego su bili u prostorijama svojih stranaka. Eto što se sve radi samo kako se ne bi došlo u Mostar. To je sramotno. Mi zaboravljamo činjenicu da je Mostar glavni grad Federacije. Samo to na papiru stoji, ali se ne provodi. Slično kao ravnopravnost Hrvata.

Preuzeli ste ministarstvo u kojem je trenutno glavna priča cestogradnje. Kakvo je trenutno stanje, kakvi su planovi?

Cestovna priča svima je draga. Svi vole vidjeti novi asfalt, radove, nove projekte. Ima tu dobrih, jakih poduzeća tipa Autoceste koje idu odmah nakon nove godine po dva LOT-a. Jedan je Počitelj - Bijača, odnosno, Počiteljski most. Uskoro ide i dionica Počitelj - Buna što će uvelike otvoriti Mostar. Ceste Federacije BiH će uskoro plasirati 100 milijuna eura sredstava od EIB-a i EBRD-a. Nema općine u kojoj se neće raditi mostovi, zaobilaznice, rekonstrukcije itd. Radi se i na kreditnom aranžmanu od 100 milijuna eura koji će ići prema županijama. To je kredit za regionalne ceste i biti će raspoređen od Neuma do Orašja. Bit će i novca od GSM licenci...

Što je s pričom GSM licenci? Država navodno po ovome osnovu duguje Federaciji skoro 100 milijuna maraka, s druge strane istekli su ugovori koji su vrijedili zadnjih 10 godina. Što će biti dalje?

Da, ovaj aranžman je istekao i potpisivat će se novi preko državne razine. Čak je to inicijativa Predsjedništva BiH. Ali imaju određena sredstva koja su sada pronađena, koja nisu potrošena i tu očekujemo novih 20 milijuna maraka koja će biti operativna iduće godine.

Je li to dio od onih skoro 100 milijuna maraka koje potražujete od državne razine?

Oni to još neće priznati, ali i ovo je novi moment u ovoj priči. Tih 20 milijuna maraka nije malo novca. S druge strane, veliki su problemi. Ima dosta tužbi, dosta pritisaka, da ne kažem lobiranja, a i kriza je. Svatko bi radio...

A tko će raditi sve ove poslove koje ste nabrojali, a koji su vrijedni više stotina milijuna eura?

Uglavnom to dobiju strane tvrtke. One imaju sve uvjete koje mi postavimo. Na primjer, turske tvrtke mogu dobiti bankovne garancije kakve žele. Naše tvrtke to ne mogu. Ali na terenu rade naše tvrtke. Probudit će se građevinski sektor, to je sigurno. Ono što ćemo mi svakako raditi iduće godine je Mostarska obilaznica i dionica Neum - Stolac.

O toj dionici Stolac - Neum se priča već godinama. Što je plan za iduće godine po ovome pitanju?

Na jednom dijelu će početi građevinski radovi, na jednom dijelu će se još vršiti eksproprijacija zemljišta. Mislim da će to ići, to je plan. Federacija će za par mjeseci postati jedno veliko gradilište. Svi radovi će početi do 1. ožujka, ovaj južni dio oko Počitelja odmah nakon nove godine.

Ministre, što sa Željeznicama FBiH? Godišnje gube desetine milijuna maraka, a nitko se više zbog toga ne uzbuđuje...

To je rak rana i ovoga ministarstva, ali i države. To je veliki gubitaš. Oni planiraju gubitke, pa možete misliti što je to onda. Čak 43 milijuna maraka je bio minus prošle godine. Ja sam tražio tematsku sjednicu u više navrata, ali svi bježe od toga jer je to "vruć krumpir". Malo smo mi svi zapostavili Željeznice, a u mnogim poljima su upravo one najbolji način za prijevoz, osobito kada pričamo o rudama i drugim teretima.

Kako riješiti pitanje njihovog sustava koji je ogroman?

I to je problem. Preko 3600 je zaposlenih u tome poduzeću. Bit ću grub, ali za 30 posto zaposlenih se niti u jednom trenutku ne zna gdje su i što rade. Teško je to i kontrolirati.

Jedan od problema je i BH Airlines. Što će biti s tom tvrtkom?

Tu se ide prema stečaju i to je neminovnost. Samo je pitanje kada će se to dogoditi. Njihov gubitak je davno nadišao vrijednost imovine tvrtke. Tu postoji dogovor da se pola službenika prebaci na Međunarodnu zračnu luku Sarajevo, a ostali će dobiti odštete. Imovina će biti prodana kako bi se namirili dugovi. Mnogo jači avioprijevoznici ne mogu opstati, a mi to želimo s pola zrakoplova što imamo. Ne možemo tako. Budimo ozbiljni.

Vlada Federacije svake godine daje milijune maraka BH Airlinesu. Što će biti s tom tranšom kada se ovo poduzeće ugasi?

Od te tranše iz proračuna Federacije BiH ići će se na širenje zračnih luka u Tuzli, Bihaću, Mostaru. Imat će svi uvjete za noćno slijetanje, nove piste, sve što im treba kako bi veliki prijevoznici došli u te gradove. Međunarodna zračna luka Sarajevo je u proračun ubacila šest milijuna maraka dobiti. Znači, može se. Mostar ima veliki kapacitet, samo ga treba koristiti.

Što je s telekomima? Jedan zarađuje desetke milijuna, drugi je u minusu, barem bio do sada...

Pred njima je velika utrka za tržište. Konkurencija će biti sve veća, pred njima je borba za svakog klijenta i oni će se tome morati prilagoditi. Stanje u HT Eronetu će se popraviti nadam se, tvrtka treba izaći iz minusa, mi smo tu da pomognemo koliko možemo kao resorno ministarstvo.

Pošte?

Na granici rentabilnosti. Pitanje je samo koliko brzo će se pojedina poduzeća prilagoditi novim izazovima tržišta. Ako se to dogodi, siguran sam kako je moguće pozitivno poslovati. U protivnom, imati ćemo sigurno brojne probleme u budućnosti.