Danas je Cvjetnica, počinje Veliki tjedan, a Uskrs će se u Hrvatskoj slaviti bez ikakvih mjera

Cvjetnica
Getty images

Prvi je dan Velikoga tjedna - Cvjetnica, nedjelja palmi ili Muke Gospodnje, koja se u Katoličkoj crkvi slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama.

Na misama u crkvama diljem Hrvatske čitaju se i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice, javlja Hina.

Sa Cvjetnicom počinju dani intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.

Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.

Cvjetnicom počinje Veliki tjedan, spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. Posebno se slave Veliki četvrtak, Veliki petak i vazmeno ili uskrsno bdijenje.

Veliki tjedan završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog - Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo.

Kršćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovu uskrsnuću. 

Inače, u Hrvatskoj se od danas mise vraćaju na staro.

"Nakon dvije godine života u pandemijskim okolnostima, koje su u sebi sadržavale i ograničenja propisana od Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, a posljedice kojih su se odražavale i na pastoralno djelovanje Crkve, s radošću najavljujem da se od danas, 9. travnja, upravo uoči svetkovine Cvjetnice, dokidaju odredbe Zagrebačke nadbiskupije koje su se ticale bogoslužja i pastorala, uvedene zbog pandemije", istaknuo je kardinal Bozanić u javnom pismu svećenicima i vjernicima, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Dodaje kako mu je "drago što ćemo ponovno moći živjeti susrete s Gospodinom i međusobno u punini i raznolikosti liturgijskih gesta".

Premda se dokidaju i druge odredbe, kardinal Bozanić izdvaja tri, to jest one koje su, kako ističe, "vjerničkim zajednicama najviše nedostajale: od danas se pričest može primati na oba načina - na ruke i na jezik; u liturgijskim slavljima ponovno se može koristiti gesta pružanja mira; a na ulazu u crkve neka budu posude s blagoslovljenom vodom".