ČOLAK, GALIĆ, NOVIĆ, MAJKIĆ... Uzmu na tisuće marka otpremnine, pa nastave raditi

Tijekom proteklog desetljeća isplaćeno je skoro 440 tisuća KM za odlazak u mirovinu 15 bh. političara iz tri državne institucije. Većina njih je nakon toga nastavila raditi te uz mirovinu primati i plaću.

Bariša Čolak i Jakov Galić, delegat i zastupnik u domovima Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), dobili su tijekom pandemije koronavirusa otpremnine za odlazak u mirovinu, ali su se odmah vratili među stalno zaposlene.
Iako je u ovo vrijeme krize i neizvjesnosti zastupnik Damir Arnaut tri puta u Državnom parlamentu predlagao da se umanje primanja službenicima kako bi se uštedio javni novac, njegovi prijedlozi nisu prihvaćeni.

Tu ideju nisu podržali ni Čolak ni Galić, koji su u tom razdoblju iz proračuna dobili po 29 tisuća maraka otpremnine za odlazak u mirovinu.

Za 15 službenika Parlamenta, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH isplaćeno je 436.767 KM za otpremnine od početka 2010. do kraja ožijka 2021. godine. Većina njih je nakon toga ostala na funkcijama te uz mirovinu prima i plaću.
Uz Galića i Čolaka i: delegati Sredoje Nović i Dušanka Majkić, zastupnik Nebojša Radmanović te bivši državni parlamentarci Mirsad Mešić, Krstan Simić, Boško Tomić, Petar Kunić i Beriz Belkić su odlučili nastaviti s radom nakon što su dobili otpremnine.

Tako im je omogućeno da do kraja ožujka 2021. godine, ne računajući otpremnine, iz proračuna državnih institucija zarade još 2,31 milijuna KM.

"Nastaviti biti zastupnik, uredu, ali nespojiva je, ili bar treba biti, otpremnina i nastavak primanja plaće, jer cilj otpremnine je da vam olakša tranziciju iz zaposlene osobe u umirovljenika. To je svrha otpremnine. To nije nagrada“, kaže zastupnik Damir Arnaut za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Otpremnina, plaća i mirovina

Izabrani i imenovani službenici, kao i drugi zaposlenici u državnim institucijama, imaju pravo na otpremninu na osnovu Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH i Odluke o načinu i postupku ostvarivanja prava na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u institucijama BiH.

Iznos u visini šest neto plaća isplaćuje im se po „sili zakona“ nakon navršenih 65 godina života i 20 godina radnog staža ili 40 godina staža.

U državnim institucijama je od početka 2010. do ožujka 2021. godine isplaćeno 17,5 milijuna KM za odlazak u mirovinu 1.973 uposlenika. Među njima su najveće otpremnine dobili izabrani i imenovani službenici, zahvaljujući prosječnim plaćama od blizu 4.800 KM.

Bivši direktor Javnog poduzeća „Šume Srpske“ Jakov Galić izabran je za zastupnika u Zastupničkom domu PSBiH na općim izborima 2018. godine preko kompenzacijske liste. On smatra da su primanja državnih službenika „enormna“ i da nisu primjerena rezultatima njihovog rada.

Na imovinskoj kartici uoči izbora je napisao da ima nekretnine vrijedne 570.000 KM i obiteljsku tvrtku koju je procijenio na šest milijuna KM.

„Ja sam prvi put u ovom parlamentu i zaista sam bio vrlo iznenađen ogromnim primanjima“, rekao je Galić, napominjući da bi „sutra glasao da tih primanja uopće nema“ i da u Parlament dođu stručnjaci koji mogu da doprinesu „smirivanju strasti i oporavku ekonomije“.

Međutim, on je prošle godine dva puta glasao protiv Arnautovog prijedloga kojim bi bile smanjene naknade za otpremninu prilikom odlaska u mirovinu. Protiv je glasao, kako tvrdi, kao dio koalicije. „Takva su pravila, nažalost.“
Galić je četiri dana nakon dobivene otpremnine opet aktivirao status stalno zaposlenog zastupnika u Zastupničkom domu PSBiH i uz mirovinu nastavio primati redovnu plaću.

„Što se mene tiče, ja ne bih išao u mirovinu dok se ne završi ovaj mandat. Što se mene tiče, to je apsolutno ispravno jer ja sam gledao ove liste – i dalje se izdvaja i za mirovinsko i za zdravstveno – to je, po meni, nonsens“, komentirao je Galić.

On je od svibnja 2020. godine, kada je dobio 28.997 KM otpremnine, stekao pravo na mirovinu i nastavio raditi za mjesečna primanja od oko 5.500 KM.

I delegat u Domu naroda PSBiH Bariša Čolak je počeo radnu mirovinu. Početkom ožujka 2021. godine dobio je 29.112 KM otpremnine i nastavio raditi za mjesečna primanja od 5.565 KM, uz pravo na mirovinu. Na komforan položaj parlamentaraca i nakon odlaska u mirovinu nije imao komentar.

Različita prava radnika

Izabrani i imenovani dužnosnici u institucijama BiH, zahvaljujući odlukama Ustavnog suda Republike Srpske (RS) iz 2013. i Ustavnog suda Federacije BiH iz 2019. godine, imaju pravo na isplatu mirovina za vrijeme mandata, jednako kao i umirovljenici zaposleni u drugim djelatnostima.

Ustavni sudovi su tada ocijenili da su dijelovi entitetskih zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju kojim se obustavlja isplata mirovine korisnicima koji zasnuju radni odnos neustavni. Obrazložili su da pravo na mirovinu spada u kategoriju stečenih prava i da se ne može ograničiti ili oduzeti, što je zaposlenim umirovljenicima omogućilo da istovremeno primaju i plaću i mirovinu.

Dušanka Majkić je kao zastupnica u Zastupničkom domu PSBiH u lipnju 2015. godine dobila 28 tisuća KM otpremnine i nastavila raditi do danas.

Otkako je umirovljena, primila je 386.649 KM na ime plaća i naknada iz proračuna, a u imovinskom obrascu Središnjeg izbornog povjerenstva je navela da joj je godišnja mirovina za 2018. iznosila 13.200 KM.

“Zašto bi zastupnik imao različit tretman u odnosu na sve druge? Je li to diskriminacija neka? Zašto bih ja bila kažnjena zato što sam u Parlamentu?”, rekla je Majkić za CIN, napominjući da otpremnina kao institucija treba da pripada svakome.

Između službenika u institucijama BiH i zaposlenih u entitetima svakako ima razlike, ali ne one o kojoj govori Majkić.

Odvjetnica Dina Duraković, čija je uža specijalnost gospodarsko i radno pravo, objašnjava da u entitetima ne postoje opći kolektivni ugovori koji bi svima dali pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu. Na snazi su nepovoljniji propisi koji isplatu otpremnina tretiraju različito u Federaciji BiH i RS-u.

U Federaciji se otpremnine obavezno isplaćuju samo radnicima u institucijama čijim pravilnicima su otpremnine regulirane i u djelatnostima koje imaju granski kolektivni ugovor, ako je tako predviđeno kolektivnim ugovorom.

„Ako otpremnina nije regulirana kolektivnim ugovorom, kao naprimjer za djelatnost pružanja usluga, onda je sve regulirano pravilnikom o radu poslodavaca. Poslodavac mora poštovati minimum prava koji zakon daje, a onda on pravilnikom o radu, ako želi, može, ali i ne mora predvidjeti dodatna prava radnika“, kaže Duraković.

U RS-u je van snage Opći kolektivni ugovor, ali se primjenjuje Odluka o utvrđivanju uvećanja plaće, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku koju je donijela Vlada RS-a.

„Regulirana su prava na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu za sve radnike. To je u iznosu od tri neto plaće“, rekla je Duraković za CIN.

Sredoje Nović, bivši državni ministar civilnih poslova, dobio je u ožujka 2015. otpremninu od 28.748 KM. Nakon toga je angažiran kao delegat u Domu naroda PSBiH i na toj funkciji je do 31. ožujku ove godine zaradio još 412.466 KM proračunskog novca.

„Apsolutno!“, odgovorio je Nović na pitanje novinara CIN-a da li je od 2015. godine sve vrijeme primao usporedo plaću i mirovinu. Njegova mjesečna primanja iznose oko 5.600 KM, a u imovinskom obrascu Središnjeg izbornog povjerenstva BiH uoči Općih izbora 2018 napisao je da je te godine primio 23.640 KM mirovine.

"Vi niste dobili tu otpremninu zbog rada dok ste bili ministar ili zastupnik, već ste je dobili za 40 godina staža“, kaže Nović.

Radno aktivni umirovljenici

Najveći iznos otpremnine u prethodnom desetljeću je dobio bivši član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović. On je 2014. godine primio 34.130 KM otpremnine. Nakon toga je nastavio raditi –  prvo kao delegat u Domu naroda a potom i kao zastupnik u Zastupničkom domu. Za to vrijeme je do kraja ožujka ove godine zaradio više od 430 tisuća KM.

"O svojoj otpremnini sam ispričao sve. Svi znaju sve. Nemam više što kazati“, rekao je Radmanović koji je u svojoj imovinskoj kartici prijavio i godišnju mirovinu od ukupno 13.500 KM za 2018. godinu.

Nešto manji iznos za odlazak u mirovinu je 2011. godine dobio bivši državni zastupnik Petar Kunić30.169 KM. U tom razdoblju je bio predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banja Luci.

„Profesori Univerziteta (u Republici Srpskoj, op. a.) mogu do 68. godine raditi, poslije toga moraju u mirovinu. Jedino je specifičan slučaj kad su zastupnici u Parlamentu, jer oni pripadaju takozvanom općem pravnom režimu“, objasnio je Kunić.

On smatra da bi političarima koji ostvare pravo na otpremninu, odnosno mirovinu, trebalo biti omogućeno da nastave raditi do kraja mandata, ali da u tom slučaju ne bi trebali imati pravo na isplatu mirovine.

"Trebalo bi zakonom zabraniti tu mogućnost“, rekao je Kunić koji je nakon mandata u Parlamentu 2016. i 2017. godine bio dekan Pravnog fakulteta u Banja Luci, što mu je bilo omogućeno na osnovu Zakona o visokom obrazovanju RS-a.

Zajednička komisija za administrativne poslove je krajem srpnja 2014. godine donijela odluku o dodjeli otpremnine od 29.112 KM delegatu Doma naroda Hasanu Bećiroviću, tri mjeseca nakon njegove smrti.

Odvjetnica Dina Duraković objašnjava za CIN da nema ništa sporno u ovakvoj situaciji te da je samo pitanje procedure što je otpremnina isplaćena naknadno.

„Pravo na otpremninu je ostvareno kad je ovaj čovjek bio živ. (…) Njegova obitelj bi mogla potraživati to i da mu nisu isplatili“, objašnjava Duraković.