FOTO Bili su ratni zarobljenici mjesecima i trpjeli torture, a danas Hrvati, Srbi i Bošnjaci zajedno rade na izgradnji mira

Izložba 'Lično' autora Velije Hasanbegovića koja progovara o strahotama rata, a posebno o ratnim zarobljenicima izložena je danas u mostarskoj Gradskoj vijećnici. Nazočnima su se obratili američki veleposlanik u BiH Michael J. Murphy, gradonačelnik Mario Kordić, predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić te sami ratni zarobljenici Emir Hajdarević, Stanislav Krezić i Janko Samouković.

"Ova izložba je dokaz da je pojedinca moguće pretvoriti u pozitivno djelovanje promovirajući mir i povjerenje. Važno je prepoznati pojedinačnu i kolektivnu patnju svih koji su kroz nju prošli. Ove žrtve rata koji su sada šampioni mira, trebaju svima nama biti inspiracija, ali oni trebaju našu potporu da nastave podršku zacjeljivanja. Preživjele žrtve rata iz Mostara već su se ujedinile i njihovi putovi vode zacjeljivanju društva. Pitanja iz prošlosti mogu sprječavati građane BiH da idu mirnoj i prosperitetnoj budućnosti, ako se žrtvama ne iskaže poštovanje i novi naraštaji ne uče o istini. To je jedini put za budućnost, pomirenje jedino može vidati rane onih koji su izgubili najmilije od 1992. do 1995.", rekao je veleposlanik Murphy na otvaranju izložbe.

Gradonačelnik Mostara u više navrata istaknuo je potrebe mira.

"Koliko je ovaj današnji događaj važan svjedoči najbolje i nazočnost veleposlanika Murphya. Izložba ukazuje na činjenicu kako su praštanje, otvoren razgovor i zdrav pogled na prošlost neophodni te da mir nema alternativu i to nam treba biti misao-vodilja za dobrobit Mostara i Bosne i Hercegovine. Na licima koje vidimo na fotografijama vidi se patnja s kojima su se suočili, ali vidimo i nadu u bolje sutra. Ponavljam, mir nema alternativu", kazao je Mario Kordić.

Mostar - grad za sve.

"Ovo je značajna izložba za Mostar, ali i Bosnu i Hercegovinu. Mostar je iz teške prošlosti izrastao u grad povjerenja, ljudskih života i sukobljenih sudbina. Danas u ovoj Vijećnici, kućni svih građana i svih naroda svjedočimo da je moguća obnovu u miru. Ljudske sudbine ispisane i ispričane posebno upozoravaju na besmisao podjela i sukoba, a prikazuju smislenost i zajedničku težnju za dobrim. Stradaju i oni i mi, pate ljudi, ovo nije izložba nas i njih i onih. Ovo je spojena i isprepletena ljudska priča o čovjekovoj sudbini kada ju pogodi pomračenje i dogodi se rat", rekao je pred okupljenima predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara Salem Marić.

Iskustvo logoraša koji je skoro cijelu godinu "logorovao".

"Upoznao sam ljude koji su doživjeli istu sudbinu kao i ja, ali imaju druga imena. Kad smo počeli razgovarati shvatili smo da se razumijemo u dosta toga, ne u svemu, ali u dosta toga. Svi smo prošli torturu, neki nisu preživjeli, ali svi smo ostali bez onoga što čovjeka čini čovjekom, dakle bez časti i dostojanstva. Bio sam zarobljenik Herceg-Bosne, HVO me držao u logoru 309 dana. Stojim pred vama i nemam ništa napisano jer govorim iz srca i emocije. Ne želim se vraćati na dio koji smo prošli, moram se osvrnuti na vrijeme u kojem živimo danas, a to je da ni 28 godina nakon rata mi nismo u stanju posjetiti mjesta naših stradanja. Sve ovo radimo radi svoje djece i budućnosti jer moramo biti svi svjesni samo jednoga - bez suočavanja s prošlošću i svega onoga što nam se događalo na ovim prostorima, mi nemamo budućnosti", naveo je Emir Hajdarević, ratni zarobljenik.

Bivši logoraši su brzo našli zajednički jezik.

"Mi smo bivši logoraši, na neki način. Danas nismo žrtve rata, danas smo svjedoci vremena i to je jako bitno. Ja sam mirovni aktivist 12 godina i kad se prisjetim samih početaka, mislio sam da od svega ovoga nema ništa. No, što duže vremena prolazi uvjeren sam da sve ovo ima smisla, a sami ovakvi događaji svjedoče tome da je naša misija uspjela u potpunosti. Mi se slažemo u 90% svega i vrlo brzo smo došli do zajedničkog cilja. Zarobljen sam od strane Armije BiH i bio sam u logoru 156 dana. Danas živim nekim normalnim životom iako sam povratnik u svoje mjesto, danas u glavama moramo imati neke druge podjele od ovih kakve se nameću", kazao je Stanislav Krezić.

Janko Samouković je naveo da ovoj zemlji trebaju dobri ljudi koji neće dopustiti onima koji se pitaju u ovoj državi neke nove sukobe.

"Nemam puno veze s Mostarom, ali sam došao podržati Stanislava i Emira jer već godinama sudjelujemo u projektima koji se bave izgradnjom mira. Živio sam u Pazariću, pored Sarajeva i bivši sam logoraš logora Silosi kraj Tarčina sa svojih 700 sunarodnjaka. Tamo sam proveo određeno vrijeme, neki cijeli rat, a za neke je to bilo kobno. Svi mi logoraši nosimo neke traume. Kada pogledam ove portrete ne osjećam se da sam okružen portretima Srba, Hrvata i Bošnjaka nego vidim da sam okružen dobrim ljudima, a poruke portreta nose u sebi nadu da ćete vi svi koji ih gledate biti sposobni da razumijete jedni druge", zaključio je Janko Samouković kao zadnji govornik od svojih 'kolega' logoraša.

Izložba prikazuje 20 osoba koje su bile žrtve zločinaca, a nakon svih tih patnji koje su preživjeli tijekom rata danas su zagovarači za pomirenje i izgradnju trajnog i stabilnog mira u BiH. Uz fotografije su postavljeni i tekstovi. Njihova lica i pogledi su tu umjesto njihovih biografija. Uz njihova imena i godinu rođenja ispisane su samo poruke koje nam ovi ljudi odašilju u nadi da ćemo ih shvatiti.