Dokazano da su bez prostornog plana mijenjali namjenu državnog zemljišta, tužiteljstvo odustalo od istrage

Županijsko tužiteljstvo HBŽ u Livnu donijelo je naredbu da se neće provoditi istraga protiv načelnika Općine Glamoč Nebojše Radivojše i Slobodana Paštara, prijavljenih zbog sumnji u zlouporabu položaja pri izdavanju poljoprivrednih suglasnosti i promjeni namjene državnog zemljišta.

No dokument u posjedu Hercegovina.info otvara niz pitanja.

Iako tužiteljstvo zaključuje da nema osnova sumnje da su prijavljene osobe počinile kazneno djelo, iz obrazloženja proizlazi da su inspekcijska i druga nadležna tijela ranije utvrdila brojne nepravilnosti u postupanju Općine Glamoč, posebno u dijelu izdavanja rješenja o poljoprivrednim suglasnostima i promjeni namjene zemljišta bez odgovarajuće prostorno-planske dokumentacije.

U naredbi koju potpisuje kantonalna tužiteljica Benita Mladina navodi se da se istraga neće provoditi u predmetu formiranom protiv načelnika Općine Glamoč Nebojše Radivojše i Slobodana Paštara “radi kaznenog djela zlouporaba položaja ili ovlaštenja”, jer “ne postoje osnovi sumnje da su prijavljene osobe počinile prijavljeno kazneno djelo”.

 

Tužiteljstvo HBŽ Glamoč by Uredništvo hercegovina info

Prijava se, prema dokumentu, odnosila na postupanje u razdoblju od 2019. do 2024. godine, kada su, kako je navedeno u prijavi, prijavljeni “zloupotrebljavajući svoja ovlaštenja donosili protuzakonita rješenja, poljoprivredne suglasnosti kojima su svjesno i namjerno izvršili prijenos prava vlasništva nad državnim poljoprivrednim zemljištem na području Općine Glamoč”.

U prijavi se, također, tvrdilo da su takva postupanja bila suprotna Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, Zakonu o poljoprivrednom zemljištu HBŽ i FBiH, kao i pravilima prostornog planiranja.

Tužiteljstvo je u obrazloženju navelo da je tijekom provjera prikupljena opsežna dokumentacija, uključujući rješenja, posjedovne listove, katastarske izvode, sudske odluke, zapisnike inspekcija, akte Općine Glamoč te očitovanja više institucija.

Među njima su MUP HBŽ Livno, Uprava za inspekcijske poslove HBŽ, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Glamoč, Ministarstvo pravosuđa i uprave HBŽ te Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

Posebno je zanimljivo da se u samom dokumentu navodi kako su nadležne inspekcije i institucije ranije utvrdile nepravilnosti.

Tužiteljstvo, među ostalim, citira nalaze iz kojih proizlazi da su za pojedine katastarske čestice izdavana rješenja o poljoprivrednim suglasnostima “suprotno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu HBŽ, odnosno nisu priloženi izvodi iz prostornog plana”.

U dokumentu se navodi i da je Općina Glamoč donosila rješenja o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, iako za područje općine nije donesen prostorni plan. Tužiteljstvo dalje navodi da su “inspekcijski organi nesporno utvrdili da je Općina Glamoč prilikom izdavanja rješenja, poljoprivrednih suglasnosti, iste izdavala i provodila suprotno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu HBŽ”.

Istodobno se u dokumentu spominje i Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, prema kojem je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom, a državnom imovinom smatra se i poljoprivredno zemljište.

Tužiteljstvo navodi da je nakon zaključka Vlade FBiH broj 1643/2023 od 15. studenoga 2023. godine, kojim se mijenja namjena poljoprivrednog i šumskog zemljišta u vlasništvu države BiH, Općina Glamoč prekinula svaki postupak izdavanja poljoprivrednih suglasnosti.

Iz dokumenta proizlazi da je Uprava za inspekcijske poslove HBŽ više puta vršila nadzor u općini Glamoč, posebno po zahtjevima prijaviteljice, ali i po zahtjevima drugih institucija. U tim nadzorima, prema navodima tužiteljstva, utvrđivane su nepravilnosti kod izdavanja rješenja za promjenu namjene zemljišta.

Tužiteljstvo navodi i da je Općinski sud u Livnu u jednom prekršajnom predmetu utvrdio kako je iz izvješća poljoprivrednog inspektora proizašlo da je Slobodan Paštar ranije odgovarao za dio radnji koje su se ponovno navodile u kaznenoj prijavi. U tom dijelu tužiteljstvo se poziva na načelo da nitko ne može biti ponovno suđen za djelo za koje je već donesena pravomoćna sudska odluka.

U dokumentu se dalje obrađuje i postupanje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove. Prema navodima iz tužiteljske odluke, federalni inspektor za katastar i BPKN utvrdio je nepravilnosti koje se odnose na katastar općine Glamoč i postupanja vezana za prijenos prava korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta.

Federalna uprava je, kako se navodi, zauzela stav da odluke Općinskog vijeća Glamoč i kasnije odluke nadležnih organa nisu valjan pravni osnov za provedbu promjena u katastru te da je za određene radnje trebalo pokretati postupke utvrđivanja ništavnosti.

Upravo je tu jedan od ključnih dijelova cijelog dokumenta. Tužiteljstvo ne tvrdi da nepravilnosti nije bilo. Naprotiv, na kraju obrazloženja izričito navodi da je utvrđeno postojanje nepravilnosti.

“Na temelju svih prikupljenih dokaza, izvršenih provjera i analize relevantnih materijalnih propisa, nesporno je utvrđeno da su u postupanju nadležnih organa Općine Glamoč u predmetnom razdoblju postojale određene navedene nepravilnosti u primjeni materijalnih zakona”, stoji u odluci.

Te se nepravilnosti, prema tužiteljstvu, ogledaju u donošenju rješenja o poljoprivrednim suglasnostima i promjeni namjene zemljišta “suprotno važećim propisima, posebno u okolnostima nepostojanja prostorno-planske dokumentacije i ograničenja raspolaganja državnom imovinom”.

Unatoč tome, tužiteljstvo zaključuje da to nije dovoljno za pokretanje kaznene istrage.

U obrazloženju se navodi da nezakonitost ili ništavnost upravnog akta ne znači automatski i postojanje kaznenog djela. Prema stavu tužiteljstva, za kaznenu odgovornost trebalo bi dokazati da su prijavljene osobe svjesno i s namjerom zloupotrijebile položaj, s ciljem pribavljanja koristi ili nanošenja štete.

“Nije utvrđeno da su prijavljeni postupali svjesno i s namjerom”, navodi se u odluci.

Tužiteljstvo dalje zaključuje da se u konkretnom slučaju radi o upravnim postupcima, odnosno o pitanjima koja spadaju u nadležnost organa koji provode nadzor nad primjenom zakona, a ne u nadležnost tužiteljstva.

“Proizlazi da se radi o upravnom postupku u kojem je utvrđena ništavnost upravnih akata, spornih rješenja, poljoprivrednih suglasnosti, a koji postupak utvrđivanja ništavnosti je u nadležnosti drugih organa koji provode nadzor nad primjenom zakona kojim se regulira sporna oblast, a nikako tužiteljstva”, stoji u obrazloženju.

Tužiteljstvo navodi i da podnositelji prijave imaju mogućnost, ako smatraju da su pojedina rješenja nezakonita, pokrenuti redovite sudske postupke, uključujući zahtjeve za ocjenu ustavnosti spornih odluka.

Ovakva odluka, međutim, ostavlja otvoreno pitanje odgovornosti za rješenja koja su, prema nalazima inspekcija i samom obrazloženju tužiteljstva, izdavana suprotno propisima. Ako to nije kaznena odgovornost, ostaje pitanje tko će i u kojem postupku utvrditi upravnu, političku ili drugu odgovornost za postupanje u kojem su mijenjani status i namjena zemljišta u uvjetima nepostojanja prostorno-planske dokumentacije i ograničenja raspolaganja državnom imovinom.

Protiv ove odluke podnositelj prijave ima pravo podnijeti pritužbu Uredu tužitelja u roku od osam dana od dana primitka obavijesti. O neprovođenju istrage bit će obaviješteni i MUP HBŽ Livno te Federalno tužiteljstvo FBiH, koje ima pravo provjeriti je li u ovom predmetu pravilno primijenjen Kazneni zakon FBiH.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.