BILDANJE NACIONALNIH MIŠIĆA Odlazi korona, dolaze četnici, ustaše, partizani

Izbori
Ilustracija / hercegovina.info

Osim u Bosni i Hercegovini, ove godine izbori će se održati i u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, zbog čega, prema ocjeni analitičara, treba očekivati zaoštravanje odnosa, sve više nacionalnih prepucavanja i fingiranih sukoba.

Kako naglašavaju, već na primjeru Srbije i Crne Gore može se vidjeti kako će u ovoj godini regija funkcionirati, a kako se u kojoj zemlji izbori budu bližili, takvi "sukobi" postati će svakodnevica. Crna Gora, recimo, odlučila je da građanima Srbije i Republike Srpske zabrani ulazak u ovu zemlju, što se može tumačiti jedino kroz prizmu izbora i homogenizacije vlastitog biračkog tijela.

U Srbiji, parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori biće održani 21. lipnja, dok se u Crnoj Gori parlamentarni izbori očekuju na jesen, isto kao i u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj. Nezavisne podsjećaju da je SIP BiH nedavno izbore u BiH sa 4. listopada odgodio za 15. studeni. Zanimljivo je i da oporba u Crnoj Gori još nije priznala rezultate izbora iz 2016. godine, jer smatra da su pokradeni i da je izvršen državni udar.

Cvjetin Milivojević, politički analitičar iz Beograda, kaže za "Nezavisne" da se zaoštravaju odnosi Beograda i Podgorice te da problemi sa Središnjim izbornim povjerenstvom u BiH samo naoko djeluju benigno.

"Ovo što se događa u zadnje vrijeme je jedna vrsta fingiranog sukoba koji se koristi da se pumpaju mišići pred biračima u vlastitim zemljama", rekao je Milivojević komentirajući odnose Srbije i Crne Gore.

Ističe da tek nakon izbora u regiji možemo očekivati normalizaciju situacije. Kada je u pitanju BiH, Milivojević naglašava da se radi o klasičnoj politizaciji izbornog procesa te da se ide na to da se izbori i odgode.

"To je jedna vrsta benignog problema, ali iza toga stoje daleko dublji problemi", naglasio je Milivojević.

Iako se činilo da će glavna tema izbora u zemljama regije biti korona i posljedice koje je ona izazvala u gospodarstvu, po svemu sudeći, kako vrijeme odmiče, u fokus se vraćaju poznate političke priče i sukobi koji već desetljećima opterećuju suradnju.

"Ne treba očekivati nešto bolje kada je saradnja u regiji u pitanju i to iz prostog razloga što su svi prilično fokusirani na sebe. Funkcionira se po istoj matrici već godinama, a ta matrica je takva da u izbornim kampanjama znači bildanje nacionalnih mišića i širenje netrpeljivosti prema susjedima", rekla je Tanja Topić, politička analitičarka iz Banja Luke.

Ona naglašava da su i građani u zemljama regije digli ruke od mogućnosti bilo kakvih promjena te da su ili otišli van granica ili su ostali zacementirani u busijama koje su im nametnule politike.

Prema procjenama analitičara, u narednom razdoblju može se očekivati i zaoštravanje odnosa između Hrvatske i Srbije te Hrvatske i Bosne i Hercegovine, jer su parlamentarni izbori u Hrvatskoj raspisani za 5. srpanj. S obzirom na to da se u Sabor biraju i poslanici iz BiH, gotovo je nemoguće da ne dođe do problema i nacionalnog prepucavanja. U Hrvatskoj je početkom godine održan i drugi krug predsjedničkih izbora, u kojem je Zoran Milanović iz SDP-a pobijedio Kolindu Grabar Kitarović iz HDZ-a, a i tada je bilo ozbiljnih varnica na relaciji Sarajevo - Zagreb, posebno onih koje se odnose na vehabije i sigurnost.

Kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji, u njoj se održavaju privremeni parlamentarni izbori, a to je odlučeno na sastanku lidera najvećih političkih stranaka i to nakon samita EU u listopadu 2019. godine, na kome i pored obećanja i očekivanja nije određen datum za početak pristupnih pregovora za ovu zemlju. Izbori su prvobitno planirani za 12. travanj, ali su zbog virusa korona odgođeni i vrlo vjerovatno će biti održani na jesen.