Privatni fakulteti okreću milijune, evo koliko je zaradilo Sveučilište Hercegovina

Privatne visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini prošle su godine ostvarile desetke milijuna maraka prihoda te zaradile više od osam milijuna KM.

Prema analizi CAPITAL-a, najveći dio prihoda ostvarili su univerziteti u Sarajevu, Travniku i Banjoj Luci.

Privatni univerziteti u Federaciji BiH tijekom 2025. godine prihodovali su ukupno 42,3 milijuna KM, uz iskazanu dobit od 7,6 milijuna KM.

Najveće prihode ostvario je Internacionalni univerzitet Sarajevo s ukupno 15,1 milijun KM prihoda i dobiti od tri milijuna KM.

Nešto manje prihode imao je Internacionalni univerzitet Burch, s ukupno 10,9 milijuna KM prihoda i dobiti od 1,3 milijuna KM.

Iza njih je Univerzitet u Travniku, čiji su prošlogodišnji prihodi iznosili 8,4 milijuna KM, a dobit 2,6 milijuna KM.

Internacionalni univerzitet u Travniku ostvario je prihod od 3,7 milijuna KM, dok je dobit iznosila 374,6 tisuća KM.

Europski univerzitet Kallos Tuzla ostvario je prihod od 1,8 milijuna KM i dobit od 253,9 tisuća KM.

Sveučilište Vitez ostvarilo je prihod od 1,8 milijuna KM, dok je profit iznosio 10.900 KM.

Najmanji prihod ostvarilo je Sveučilište Hercegovina, i to 657 tisuća KM, dok je profit iznosio 46 tisuća KM.

Privatne univerzitete u BiH karakterizira velik broj političara angažiranih na poslovima predavača i dekana, a nije rijetkost ni suvlasništvo.

Tako je suvlasnik Internacionalnog univerziteta Brčko distrikt federalni zastupnik Demokratske fronte Mirza Čelik.

Član Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete Nedeljko Stanković vlasnik je dva univerziteta u Tuzli i Brčko distriktu.

Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i međunarodni tajnik HDZ-a BiH Josip Brkić osnivač je Sveučilišta Hercegovina.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, prednjači Paneuropski univerzitet Apeiron s ostvarenim prihodom od 7,1 milijun KM te profitom od 229,7 tisuća KM.

U nastavnom kadru ovog univerziteta među najistaknutijim imenima su Siniša Karan u statusu redovitog profesora te Stevo Škrbić, zamjenik Agencije za visoko obrazovanje i razvoj kvalitete BiH, koji je na Apeironu angažiran kao docent.

Škrbić nije angažiran samo na ovom univerzitetu, već i na univerzitetu člana Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i kontrolu kvalitete BiH Nedeljka Stankovića u Tuzli.

Univerzitet Sinergija Bijeljina ostvario je prihode od 1,8 milijuna KM i ukupni profit od 198,2 tisuće KM.

Slobomir Univerzitet Doboj prihodovao je 1,03 milijuna KM, a profitirao 25 tisuća KM.

Univerzitet PIM iz Banje Luke prošle je godine imao prihode od 1,2 milijuna KM, a poslovao je s gubitkom od 178,3 tisuće KM. Student ovog univerziteta bio je i načelnik sarajevske općine Stari Grad Irfan Čengić.

Prihodi Univerziteta za poslovne studije u Banjoj Luci iznosili su 2,5 milijuna KM, a profit 488,5 tisuća KM.

Visoka škola za uslužni biznis Sokolac ostvarila je prihod od 1,5 milijuna KM, dok je ukupni profit iznosio 102,5 tisuća KM.

Najzanimljiviji put ima Visoka škola Prometej iz Banje Luke, koja je promijenila pravnu formu pa ubuduće neće poslovati kao ustanova nego kao društvo s ograničenom odgovornošću, odnosno tvrtka.

Oni su u protekloj godini prihodovali 146,9 tisuća KM, dok su ostvarili gubitak od 20,9 tisuća KM.

Ukupno su privatni univerziteti u Republici Srpskoj prihodovali 15,3 milijuna KM, dok je prikazana dobit iznosila 1,043 milijuna KM.

Zbirno, u dva entiteta, bez Brčko distrikta, privatni univerziteti prihodovali su više od 57 milijuna KM.

Iako se privatni univerziteti formalno predstavljaju kao obrazovne ustanove, financijski podaci pokazuju da je riječ o sektoru u kojem se okreću desetci milijuna maraka godišnje. Posebno zabrinjava činjenica da su s privatnim visokoškolskim ustanovama povezani političari, nositelji javnih funkcija i ljudi iz institucija koje bi trebale nadzirati kvalitetu i zakonitost rada u visokom obrazovanju.

Takva mreža odnosa otvara ozbiljna pitanja sukoba interesa, osobito u situaciji kada isti pojedinci istodobno sudjeluju u kreiranju obrazovnih politika, radu regulatornih tijela i poslovanju privatnih univerziteta. Dodatnu sumnju izazivaju istrage, optužnice i javno iznesene informacije o nepravilnostima u procesu studiranja i izdavanja diploma, piše Capital.