BiH za šest mjeseci uvezla hrane vrijedne 2,4 milijarde KM

Hrana iz uvoza i dalje dominira na tržištu Bosne i Hercegovine, a to potvrđuju podaci prema kojima su u samo šest mjeseci ove godine u BiH uvezeni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi vrijedni čak 2,4 milijarde maraka.

Podaci su objedinjeni u dokumentu „Poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH“ Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, a obuhvaćaju uvoz životinja, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, povrća, voća, kave, žitarica, sokova, alkoholnih pića i drugih proizvoda.

Iz izračuna su isključene stavke „duhan i cigarete“, „hrana za životinje“, „biljni materijali za pletarstvo“ te „sadnice povrća i voća, lukovice i rezano cvijeće“.

Najveća vrijednost uvoza zabilježena je iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Nizozemske, Njemačke i Mađarske.

Kada je riječ o izvozu, nakon isključivanja prethodno navedenih stavki, njegova je vrijednost iznosila 579.194.040 KM. Najviše poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH izvezeno je u Hrvatsku, Srbiju, Tursku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Sloveniju i Italiju.

Zašto BiH i dalje toliko ovisi o uvoznoj hrani?

„Analizirajući uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu posljednjih nekoliko godina, vidimo da je on najvećim dijelom usmjeren na uvoz žitarica, mesa, alkoholnih i bezalkoholnih pića, hrane za životinje i južnog voća, iako ne možemo zanemariti ni ostale kategorije proizvoda jer je tržište u BiH u velikoj mjeri ovisno o drugim tržištima“, navodi se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH.

Kako veliki uvoz utječe na domaće proizvođače?

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u Republici Srpskoj, za „Nezavisne novine“ ističe da veći uvoz dodatno ugrožava domaću proizvodnju.

Kako navodi, kada se u Europskoj uniji pojave viškovi, meso na tržište BiH dolazi po niskim cijenama.

„Tada se domaći farmeri nađu u vrlo teškoj situaciji i onda je to lančana reakcija koja jednostavno usporava naš razvoj. Vlasti u BiH ne vode računa o tome. Domaći proizvođači na ovakvim osnovama ne mogu biti konkurentni tom mesu“, kazao je Maljčić.

Dodaje kako takva situacija, osim vlastima, trenutačno odgovara i dijelu građana zbog nižih cijena.

„Jednog dana će to doći na naplatu“, rekao je, dodajući da je zbog takvih okolnosti upitna budućnost domaće proizvodnje.

Što poljoprivrednici traže od vlasti?

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, za „Nezavisne novine“ ističe kako BiH trenutačno ima potrebu za velikim uvozom jer je, prema njegovim riječima, dugogodišnji odnos vlasti doveo do slabljenja domaće proizvodnje.

„Općepoznato je da mi ne proizvodimo ni za 20 posto potreba građana. Toliko se proizvede, a sve ostalo je uvoz. Međutim, to se može popraviti. Prije rata proizvodili smo 80 posto, a uvozili 20 posto. Žalosno je ako znamo da imamo Semberiju, Posavinu, Glamoč, koji je poznat po krumpiru, a mi uvozimo krumpir. Imamo jug“, kazao je Bićo.

Smatra da BiH ima mogućnosti znatno povećati vlastitu proizvodnju hrane.

„Država treba zauzeti stav što želi – da budemo ovisnici o uvozu i da ovisimo o svjetskom smeću ili da se okrenemo vlastitoj proizvodnji i budemo praktično neovisni“, zaključio je.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore