BiH Tajništvu Bernske konvencije pri Vijeću Europe prijavila Hrvatsku zbog Trgovske gore

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zajedno s udruženjima Green Team iz Novog Grada i Arhus centrom Sarajevo, uputilo je Tajništvu Bernske konvencije pri Vijeću Europe prijavu protiv Hrvatske zbog aktivnosti na uspostavi Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom.

Potvrdio je to Mario Crnković, predsjednik Udruženja Green Team, ističući kako je riječ o još jednom međunarodnom koraku u borbi protiv namjere Hrvatske da radioaktivni otpad skladišti na lokaciji koja bi, prema upozorenjima iz BiH, mogla ugroziti sliv rijeke Une i stanovništvo tog područja.

„Prijava Bernskoj konvenciji odnosi se na zaštitu divljih vrsta, prirodnih staništa i ekosustava rijeke Une. Do sada su već aktivirani mehanizmi Espoo i Arhus konvencije, koji se odnose na prekograničnu procjenu utjecaja, pristup informacijama i sudjelovanje javnosti”, rekao je Crnković za Srnu.

Poručio je kako nitko nema pravo tvrditi da Trgovska gora nije problem Bosne i Hercegovine ako se radioaktivni otpad planira skladištiti kilometar ili dva od rijeke Une i državne granice.

„Mi smo od početka govorili da slučaj Trgovska gora nije lokalna tema, iako je bilo potrebno dosta vremena da ona dođe na međunarodnu razinu. Nuklearni objekt u graničnom području je sve, samo ne bezazlena stvar. Ovo je pitanje elementarnih ljudskih prava, dobrosusjedskih odnosa, zdravlja, prirode i života bez nametnutih rizika za ljude uz Unu”, rekao je Crnković.

Prema njegovim riječima, Bernska konvencija otvara i pitanje zaštite prirode, vrsta i staništa u slučaju nastavka projekta bez, kako tvrdi, potpunih i provjerljivih istraživanja.

„Una bez nuklearnog objekta ima svoje probleme, ali unatoč tome to je živa rijeka i jedna od najvrjednijih u Europi. Uz nju žive ljudi, u njoj i oko nje živi čitav jedan svijet koji se ne može svesti na nekoliko birokratskih rečenica ili izlizanih floskula u stilu ‘radimo u skladu s najboljim svjetskim praksama’. Mi na terenu vidimo primjenu nešto drugačije prakse u odnosu na ono što bi trebalo”, naveo je Crnković.

Pozvao je Hrvatsku da javnosti predstavi hidrogeološka istraživanja, podatke o kretanju podzemnih voda, moguće puteve kontaminacije te stanje vrsta i staništa.

„Ne može se kod radioaktivnog otpada tražiti povjerenje na riječ”, istaknuo je.

Crnković tvrdi kako nadležni iz Hrvatske ni u jednoj fazi do sada nisu dali dovoljno jasne, potpune i javno provjerljive odgovore o mogućim utjecajima projekta na sliv Une. Posebno spornim smatra to što se aktivnosti oko lokacije Čerkezovac nastavljaju, iako BiH i pogođene lokalne zajednice, kako navodi, i dalje nemaju potpun uvid u sve podatke potrebne za ozbiljnu procjenu rizika.

„Kada tome dodamo da je to suštinski rezultat političke odluke iz razdoblja 1997. do 1999. godine, onda je sve jasno. Godinama slušamo uvjeravanja nadležnih iz Hrvatske kako će raditi sve po najboljim svjetskim praksama, a na terenu je nešto drugo. Otvoreno su govorili da će studiju napraviti tako da opravdava lokaciju. Papir ne štiti rijeku. Papir ne štiti ljude”, rekao je Crnković.

Od Tajništva Bernske konvencije traži se da prijavu registrira, ispita i poduzme korake predviđene mehanizmima Konvencije.

„Očekujemo da se od Hrvatske zatraže dodatne informacije i da se slučaj Trgovske gore promatra kao ozbiljno prekogranično pitanje zaštite prirode. Naše pravo, obveza i dužnost je da koristimo svaki dostupni mehanizam za obranu sliva rijeke Une, obranu svih nas koji živimo ovdje. Mi nemamo ni rezervnu Unu, ni rezervne živote da bismo mogli ignorirati prijetnju radioaktivnog i drugog opasnog otpada na Trgovskoj gori”, istaknuo je Crnković.

Podsjetimo, 14. svibnja u Ženevi je održano suočavanje BiH i Hrvatske pred Odborom Espoo konvencije o prekograničnom onečišćenju, u vezi s planiranom izgradnjom skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Borislav Bojić, koordinator Ekspertnog tima BiH za Trgovsku goru, tada je izjavio kako Hrvatska nije imala odgovore na brojna pitanja vezana uz Espoo konvenciju te da, prema stajalištu BiH, nije ispoštovala sve što ta konvencija predviđa.

Hrvatska planira radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško, kao i postojeći institucionalni radioaktivni otpad, skladištiti na lokaciji Trgovska gora u općini Dvor, neposredno uz granicu s Bosnom i Hercegovinom.