BiH nije na rubu raspada, već raspadnuta država

Dr Dražen Pehar, BIH
...šefa slovačke diplomacije i bivšeg visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka kako su dvije zemlje na zapadnom Balkanu na rubu raspada, a tri u dubokoj krizi. Lajčak je ovo izjavio u Bruxellesu u vrijeme kada je šefica europske diplomacije federica Mogherini Vijeću za vanjske poslov, koje čine ministri vanjskih poslova zemalja članice Unije podnosila izvješće sa svoje turneje po zapadnom Blakanu, u kojem je izrazila zabrinutost zbog etničkih i regionalnih tenzija.

Raspadnuta, a ne država na rubu raspada

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Profesor Pehar primjećuje kako bi trebali imati na umu da je Federica Mogherini zapravo posjetila šest zemalja zapadnog Balkana, a ne pet, kako ispada prema Lajčakovoj, navodno, nespretnoj izjavi o državama pred raspadom, ili "na rubu" raspada. Doduše, kaže, dr. Pehar, možda Lajčak nije želio pribrojiti Kosovo kao posve neovisnu državu. Ipak, mili, da je on na umu imao šest nabrojanih država bez Albanije.

U javnim reakcijama, i u našoj regiji i u EU, uključujući i samoga Lajčaka, Peharu smetaju najmanje dvije stvari.

-Smeta mi ta gluma oko pitanja na koje je on uopće zemlje mislio. Zar nam treba Lajčak da nam objasni u kakvome se stanju nalazi Bosna i Hercegovina? Prema mome sudu, koji je politološki utemeljen, BiH nije niti država, niti je suverena, niti je rat u njoj prestao. Dakle, to znači da je "naša" država ne na rubu raspada, nego je raspadnuta, i još gore, da se nije sposobna uopće reintegrirati na način koji bi bio podržan od svih konstitutivnih naroda. Svaki suprotni stav predstavlja blamažu i muljažu nekih pseudo-intelektualaca iz Sarajeva, a u krajnjoj instanci i podršku bošnjačko-muslimanskome unitarizmu/pan-bosnizmu i dominaciji, ističe dr Pehar za Hrvatski Medijski Servis.

Zabrinuta Mogherini u BiH govorila o velikom napretku

Važan dio glume, po njegovom mišljenju, jest i Lajčakova tvrdnja da je Mogherini bila zapravo vrlo nesretna nakon povratka, jer u BiH, kaže, ona nije djelovala tako. Dapače, sjetimo se, kaže, njene izjave o "velikom napretku BiH" na putu ka EU. Dio te glume je i Lajčakova priča-bajka kako je EU ‘odustala' od zapadnog Balkana, bajka koja se slaže s američkom projekcijom uloge "Europe" u odnosu na BiH, posebice "muslimanski identitet" i ‘etničke identifikacije', dodaje.

Peharu, kaže, smeta i medijska buka oko ovoga pitanja jer ovakva kvalifikacija odnosa u BiH, veli, nije, ama baš, nikakva novost.

-Pa svako malo, počev od 1991. u cijelome svijetu, pišu se ogledi i komentari, vrlo kvalificiranih znanstvenika, analitičara, i komentatora, u kojima stoji da su odnosi, u nekoj od država zapadnoga Balkana, vrlo često u tzv. BiH, takvi da trenutni politički entitet(i) neće preživjeti sljedećih desetak godina, podsjeća.

Svako malo, dodaje, javi se tekst u Washington Postu, New York Timesu, Foreign Affairs, FAZ, i sl., koji kaže da su odnosi u tzv. BiH vrlo loši i da mogu rezultirati novim ratom. To je, pojašanjava, dio diskursa međunarodne politike o BiH, i on služi prije svega jasnoj svrsi: da odnose ostavi u lošem stanju u kojem i jesu, ne samo da te odnose opiše.

Lajčakove izjave poput američkih uoči raspada Jugoslavije

-Treće, usudit ću se ovdje izložiti jednu špekulaciju: Lajčakova izjava, po svojoj maglovitosti i višeznačnosti, podsjeća upravo na američke izjave u vrijeme početka jugoslavenske krize, ili u vrijeme čak Kosovske krize s početka 1999: prisjetimo se i Gelbardove izjave da je KLA ‘teroristička skupina': te su izjave odnose u regiji činile namjerno gorima, primjerice, američka izjava da podupiru opstanak Jugoslavije, ali da svako rješenje mora počivati na metodi mirnih pregovora.

Dakle, nastavlja Pehar, moguće je da sada Lajčak daje jednu izjavu koju će Amerikanci iskoristiti kako bi pojačali svoje napore na NATO-izaciji BiH, protiv ruskih interesa, a također protiv interesa nekih jakih europskih država, primjerice Italije, Francuske i Nizozemske. -Pogledajte posljednju kolumnu NATO-zapovjednice u BiH, Giselle M. Wilz, za koju ‘konstitutivni narodi BiH' i ‘ustavna kriza' očito uopće ne postoje, kaže dr Pehar za Hrvatski Medijski Servis.

Pričaju nam bajke

Ono što mu, pak, najviše smeta jest mišljenje javnosti u BiH, koja je, tvrdi, vrlo neupućena.

-Naime, EU nema nikakvu zajedničku vanjsku politiku glede tzv. BiH. I deklaracije EU-parlamenta, o kojima se često pokrene velika bura unutar tzv BiH, zapravo, u praktičnome smislu, nemaju nikakvog realnog utjecaja na današnju tamnicu hrvatskoga naroda. Do vraga, zar treba deklaracija europskog parlamenta da vam kaže da je Daytonski Ustav projicirao ‘BiH' kao "federaciju sa konfederalnim elementima"?!. U tome smislu, kao što su priče HDZ BIH o "putu ka EU", na kojem će se čak "rješiti hrvatsko pitanje," bajka, tako su i posljednje Lajčakove ocjene ,koje se, sigurno, u najgorem dijelu odnose na Makedoniju i BiH bajka u jednome drugome smislu: Odnosi u tzv. BiH zapravo su mnogo gori od odnosa kakve je opisao Lajčak, a "EU", u smislu onoga što nam se priviđa kao Europska Unija - vidi post-Junckerovu priču o tzv. ‘multi-speed Europe', "Europi više brzina", zbog Lajčakove izjave neće postati niti dobronamjernija niti aktivnija u ustavno-političkome krajoliku BiH, uvjeren je dr Pehar.

On ne vidi nikakvu aktivnu i urgentnu europsku diplomaciju koja počinje ozbiljne pregovore o stvarnome rješavanju stvarne krize u BiH koja, kaže, očito jest ‘posve raspadnuta' država i koja će po starome ustavu operirati po inerciji do "prve okuke," odnosno do prvog ‘dramatičnijeg poteza', (incidenta; primjerice, novih građanskih prosvjeda, ili novog, a možda ozbiljnijeg Bakirovog napada na Republiku Srpsku i sl.) jedne od strana u sukobu.

-Da budem možda grubo ciničan, ali ipak istinoljubiv, ja vidim samo ‘Njemačko-Britansku inicijativu ka Brexitu.'", zaključuje dr Pehar u izjavi Hrvatskom Mediskom Servisu./HMS/