BiH najveći CBAM gubitnik? Izvoz struje prema Hrvatskoj pao 47 posto

Bosna i Hercegovina suočava se s najvišim referentnim troškom izvoza električne energije u Europsku uniju među zemljama zapadnog Balkana. Prema najnovijem izvješću Energetske zajednice, objavljenom 4. studenoga 2026., procijenjeni trošak europskog mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) za električnu energiju iz BiH dosegnuo je čak 94,50 eura po megavatsatu (MWh). Istodobno, podaci pokazuju snažan pad komercijalne razmjene električne energije između BiH i Hrvatske.

Riječ je o trećem tromjesečnom izvješću Energetske zajednice otkako je početkom 2026. godine započela financijska primjena CBAM-a, mehanizma kojim Europska unija nastoji izjednačiti troškove emisija ugljikova dioksida za domaće proizvođače i uvoznu robu.

Za Bosnu i Hercegovinu nalazi izvješća posebno su nepovoljni. Ne samo da ima najveći izračunani referentni trošak u regiji nego su njezini izvoznici suočeni s tržištem na kojem dodatni ugljični troškovi mogu poništiti cjenovnu prednost domaće električne energije.

BiH ispred Srbije i Crne Gore po referentnom trošku

Prema podacima za treće tromjesečje 2026., referentni CBAM trošak za električnu energiju iz BiH iznosi 94,50 eura po MWh. U Srbiji taj iznos doseže približno 85,70 eura, a u Crnoj Gori 80,59 eura po MWh.

Za razliku od njih, Albanija ima referentnu emisijsku vrijednost nula, zbog čega se na električnu energiju iz te zemlje prema tom obračunu ne primjenjuje dodatni CBAM trošak.

Važno je naglasiti da 94,50 eura po MWh nije iznos koji je svaki izvoznik iz BiH već platio niti potvrđeni financijski gubitak elektroenergetskog sektora. Riječ je o indikativnom trošku izračunanom na temelju referentnih emisijskih vrijednosti i cijene ugljika. Stvarna obveza ovisi o pravilima obračuna, mogućnosti dokazivanja stvarnih emisija i drugim propisanim uvjetima.

Ipak, upravo takva referentna vrijednost pokazuje kolikom su pritisku izloženi proizvođači i trgovci električnom energijom iz BiH kada pokušavaju ostati konkurentni na europskom tržištu.

Komercijalni izvoz struje u Hrvatsku pao gotovo 47 posto

Posebno se ističu podaci o trgovini električnom energijom između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

U trećem tromjesečju 2025. godine planirana komercijalna razmjena iz BiH prema Hrvatskoj iznosila je 490 gigavatsati (GWh), dok je u istom razdoblju 2026. pala na 262 GWh. To predstavlja smanjenje od približno 47 posto.

U suprotnom smjeru, iz Hrvatske prema BiH, komercijalna razmjena smanjena je sa 777 na 456 GWh, odnosno za približno 41 posto.

Međutim, podaci o fizičkom protoku električne energije pokazuju drukčiju sliku. Fizički protok iz BiH prema Hrvatskoj u istom je razdoblju porastao s 559 na 730 GWh, odnosno za približno 31 posto.

To je važna razlika jer planirana komercijalna razmjena i fizički protok električne energije nisu isto. Podaci stoga ne znače da je stvarni izvoz domaće proizvodnje pao u jednakom postotku, niti se cjelokupno smanjenje trgovine može pripisati CBAM-u.

Energetska zajednica upozorava da na tržišna kretanja, uz troškove emisija, utječu i proizvodnja električne energije, potrošnja, raspoloživi prekogranični kapaciteti te promjene cijena na susjednim tržištima.

Ni hidroelektrane nisu automatski izuzete

Jedan od najvećih problema za Bosnu i Hercegovinu proizlazi iz načina na koji se CBAM primjenjuje na električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora.

Naime, činjenica da je električna energija proizvedena u hidroelektrani, solarnoj ili vjetroelektrani ne znači automatski da će pri izvozu u Europsku uniju biti oslobođena obračuna prema državnoj referentnoj emisijskoj vrijednosti.

Da bi se umjesto nje koristile stvarne emisije, potrebno je ispuniti stroge uvjete, uključujući odgovarajuće ugovore, dokazivanje povezanosti proizvodnje s prekograničnim prijenosom te neovisnu verifikaciju propisanih podataka.

Takva pravila posebno su važna za Elektroprivredu HZ HB, čiji se proizvodni sustav u velikoj mjeri oslanja na hidroelektrane i obnovljive izvore energije.

Bez ispunjavanja uvjeta za povoljniji obračun čak se i električna energija proizvedena bez izravnih emisija ugljikova dioksida može suočiti s visokim referentnim CBAM troškom.

Energetska zajednica upravo je 4. studenoga objavila i popis akreditiranih verifikatora koji mogu potvrđivati ispunjavanje uvjeta za primjenu stvarnih emisijskih vrijednosti.

MMF upozorio na ozbiljne gospodarske posljedice

Na probleme koje CBAM donosi Bosni i Hercegovini ranije je upozorio i Međunarodni monetarni fond.

U svojoj analizi iz 2026. godine MMF navodi da je izvoz električne energije iz BiH već suočen s ozbiljnim izazovima te da se dio izvoza preusmjerava prema tržištima izvan Europske unije, osobito prema Srbiji.

Takvo rješenje, međutim, ne smatra se dugoročno održivim jer i susjedne zemlje povećavaju vlastite proizvodne kapacitete.

MMF procjenjuje da bi, bez odgovarajućih domaćih mjera, negativan učinak CBAM-a mogao smanjiti realni bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine za približno 0,4 do 0,7 posto do 2035. godine u odnosu na scenarij bez tih učinaka.

Dodatni problem predstavlja izostanak ključnih reformi, uključujući uspostavu organiziranog tržišta električne energije i sustava trgovanja emisijama usklađenog s pravilima Europske unije.

Portal Hercegovina.info uputio je 4. studenoga novinarske upite Elektroprivredi HZ HB, Elektroprivredi BiH i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Od elektroprivreda smo zatražili podatke o količinama električne energije izvezenima na tržište Europske unije tijekom 2025. i 2026. godine, mogućim financijskim posljedicama CBAM-a te uvjetima za dokazivanje stvarnih emisija.

Od nadležnog ministarstva tražimo procjene gospodarskih posljedica, informacije o pripremama domaćeg elektroenergetskog sektora i konkretne mjere kojima se namjerava očuvati konkurentnost izvoza.

Najnovije izvješće Energetske zajednice zasad ne dokazuje da je BiH pretrpjela najveći stvarni financijski gubitak zbog CBAM-a. Međutim, jasno pokazuje da je po izračunanom referentnom trošku izvoza električne energije na vrhu regionalne ljestvice.

Koliko se taj trošak već odrazio na prihode domaćih elektroprivreda i trgovaca električnom energijom, tek treba utvrditi.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.