FOTO  BERBA NA GORANCIMA Obitelj Talić se prije pet godina odlučila za sadnju lavande, danas beru cvjetove s 2000 sadnica

BERBA NA GORANCIMA Obitelj Talić se prije pet godina odlučila za sadnju lavande, danas beru cvjetove s 2000 sadnica
Marija Golemac

Kada je riječ o sadnji ljekovitog i grmolikog bilja, proteklih godina brojni u Hercegovini su se odlučili za sadnju smilja. No, to nije slučaj s obitelji Talić iz Mostara. Oni su na Gorancima prije pet godina odlučili zasaditi 500 sadnica prave francuske lavande - Lavandula Angustifolia. Kako nam kaže gospođa Helena Talić bilo je to više iz gušta, sebi za dušu kako bi uljepšali plac koji imaju.

Sa sadnjom su krenuli prije pet godina

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danas pet godina kasnije imaju 2000 sadnica, ali i dalje je to količina koja se radi obiteljski. Početak srpnja je rezerviran za berbu. Radno je od jučer na Gorancima.

"Lavanda se inače treba brati ujutro, a i vruće je. Prošle godine smo se sastali u pet ujutro i završili smo u podne. Ove godine je rodila znatno više. Morali smo početi sinoć, te smo danas nastavili. Trebat će nam sigurno šest do deset sati budući da sve beremo ručno. Tu su nam djeca i obitelj. Berba bude uvijek početkom srpnja. Tada je najviše u cvatu i treba je obrati. Osobno mi to bude i žao jer je beremo kada je najljepša", kaže uz smijeh.

FOTO: Marija Golemac 

Priča i kako su se odlučili baš za lavandu.

"I suprug i ja smo porijeklom s Goranaca i naravno da nas privlači taj kraj, naročito kada su ove velike vrućine. Imamo taj svoj komad zemlje kojeg smo ogradili kako bi sebi malo uljepšali kada dođemo gore. Razmišljali smo što bi i onda smo se odlučili zasaditi lavandu. Nabavili smo sadnice od jednog čovjeka iz Čapljine koji se isključivo bavi ovom vrstom lavande. Jadan prijatelj od mog supruga je sadio lavandu iznad Mostarskog blata pa smo preko njega i saznali za to".

Sade pravu vrstu lavande.

"Budući da ima više vrsta lavandi dobro smo se raspitali. Ovo je jedina prava lavanda, a ostalo su križanci i lavandini iako ljudi svi nazivaju lavandom. Te neke druge vrste daju puno više ulja. Naši grmovi su puno manji, ali puno ljubičastiji i imaju puno više cvijeta. Sastojci su uistinu drugačiji. Čak se ulje od ove prave lavande koristi u medicini, u aromaterapiji. To je jedino ulje koje se može nanositi direktno na kožu, a koristi se u kulinarstvu. Imamo jednu ženu koja je vegan i koristi ga za izradu torti itd."

Sin Ivan je zadužen za vreće. FOTO: Marija Golemac 

Goranci su idealni.

"Za ovu vrstu je preporučljivo da se sadi iznad 750 metara nadmorske visine. Goranci su izmišljeni za to. Može se primjerice saditi na Blidinju. Što je veća nadmorska visina to je bolje. To je planinska lavanda kojoj pogoduje ova nadmorska visina".

Zemlja lavande je ipak Francuska. FOTO: Marija Golemac 

"Tako je. Francuska je po prirodi provansa i na nadmorskoj visini. Sada je sadnju lavande dosta preuzela od njih i Rumunjska. Što se tiče Hercegovine ne znam puno ljudi kod nas da se bavi sadnjom lavande. Kako ste i sami rekli, brojni su se dali u sadnju smilja, a to je završilo kako je završilo". 

Netaknuta priroda, nadmorska visina i polje kod pokraj glavne ceste iz Goranaca prema Bogodolu

Prolaznici su oduševljeni njihovim placem.

"Prvenstveno smo se odlučili sebi uljepšati, napraviti svoje ulje. Nismo uopće od ovoga razmišljali raditi biznis. Mi i nemamo količine da imamo neku veliku zaradu. Imamo 2000 sadnica i nema ništa drugo na tom placu. Više je bilo kao sadnja za svoj gušt i da uljepšamo svoj plac. Brojni se zaustavljaju pored lavande pa se fotografiraju. Dosta mladenaca nas traži da se iznajmi za fotoshootinge. Dosta nas njih nakon toga traži da im od lavande napravimo darove za njihove svatove. Jedno vrijeme su bile u modi vrećice s lavandom. O onome o čemu nismo razmišljali sada imamo brojne upite za to".

Otkriva i blagodati ulja od lavande. 

"Imamo dosta fizioterapeuta koji ga koriste za masažu, žene koje rade vege torte, uzimaju i neki restorani i resorti za turiste. Traži nam se kao i suvenir, naročito ljeti kada dolazi naša dijaspora koja želi nešto domaće ponijeti. Lavanda djeluje smirujuće. Ljudi primjerice sebi prije spavanja malo namažu na sljepoočnicu. Ono je dobro za nesanicu, depresiju, anksioznost, glavobolju, migrenu, menstrualne tegobe, razne masaže. Nadalje s njim se mogu liječiti gljivična oboljenja na prirodan način. Prirodni je zaštitnik protiv komaraca. Zimi se može raditi inhalacija. Oni koji se na veliko bave s ovim, oni svoju lavandu plasiraju za one koji proizvode kozmetiku od kojih se prave losioni, kreme ili šamponi. Mi konkretno opskrbljujemo jednu ženu koja se bavi aromaterapijom".

Njihovo ulje koje 'Lagoransa' koje je dobilo ime po lavandi i Gorancima je iznimno visoke kvalitete.

"Lavanda može nekih 15 godina. Kako godine idu količine na njoj su veće. Prvih pet godina je to bilo nešto manje budući da su i sadnice bile manje. Ova lavanda daje puno manje količinski ulja, ali je kvalitetnije od lavandina i ostalih križanaca. Radili smo analize na Sveučilištu u Mostaru gdje je tri godine potvrđeno savršenstvo od sastojaka", ističe.

Cijena je znatno niža nego u svijetu.

"Ulje od prave lavande se na svjetskom tržištu kreće 10 eura za 10 ml, a kod nas je ta cijena kod nas u markama. Hrvatska ima nešto više cijene, no mi smo cijenu prilagodili našem tržištu. Kada je riječ o uljima od lavandina oni su na cijeni od 3 do 4 marke u našim turističkim mjestima u Hercegovini i to dosta zbuni ljude, ali ponavljam to nije ulje od prave lavande. 

Pitamo i misli li obitelj Talić dodati još sadnica.

"To ćemo tek vidjeti nakon plasmana ove berbe. Mi smo krenuli s 500 sadnica, pa je kroz tri godine to došlo na 2000. Tu smo na nekoj razini da ovo radimo obiteljski bez velikih troškova. Što god prodamo, dobro je", zaključila je Helena Talić za naš portal.

Svoje proizvode ova marljiva obitelj plasira putem društvenih mreža Instagrama i Facebooka, a upita ima i iz inozemstva. Ova obitelj je još jedan dokaz koliko su ljudi iz našeg kraja vrijedni i marljivi, a naša hercegovačka zemlja nam pruža mali milijun mogućnosti.

FOTO: Marija Golemac 

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.