Vitamin D bolji od cjepiva protiv nove gripe

Svjetski stručnjaci među kojima i ugledni dr. Russell Blaylock kao jedan od glavnih lijekova protiv nove gripe navodi vitamin D.
Šef infektivnog odjela mostarske bolnice dr. Ivo Curić kaže kako je kao prevenciju protiv nove gripe dobro uzimati sve vitamine, a između ostalih i vitamin D, za koji se smatra da je kao autokatalizator dobar u borbi protiv virusa A H1N1.

Brojne prednosti nad cjepivom

Već je od prije poznato da vitamin D aktivira imunološki sustav kako bi se suprotstavio infekciji i to ne samo onoj virusnoj, te je nužan za zdravo i aktivno imunološko djelovanje organizma. Važno je spomenuti i kako je ovaj vitamin prirodni sastojak ljudskoga tijela, a kao lijek se koristio još od postanka ljudske vrste. Njegova prednost pred cjepivom je i činjenica da je taj vitamin dostupan sada i ovdje, te ne postoji bojazan da će ga nestati jer je glavni izvor toga vitamina upravo sunce. Pored navedenog vitamin D neće uzrokovati nuspojave koje mogu uzrokovati lijekovi, između ostaloga i cjepivo protiv novoga virusa A H1N1. Prednost vitamina D nad cjepivom je i činjenica da cjepivo još uvijek nije dovoljno istraženo, te postoje sumnje da isto može dovesti do komplikacija, pa i smrtnog ishoda, dok od konzumiranja spomenutog vitamina nitko nikada nije preminuo, upozoravaju stručnjaci. Ne treba zanemariti niti činjenicu da je vitamin D potpuno besplatan za razliku od već spomenutog cjepiva, te ne sadrži thimerosal ili druge kemijske konzervanse, kao ni squalen ili druge kemijske dodatke koji potiču upale. Ono što je možda i najvažnije navesti je činjenica da je vitamin D djelotvoran kod svih osoba i siguran za sve osobe, uključujući novorođenčad i djecu, kao i to da se radi o čistom proizvodu prirode koji nije kreiran u laboratoriju.

Nedovoljno sunčeve svijetlosti

Istraživanja navode da je vitamin D od esencijalne važnosti za normalno funkcioniranje imunološkog sustava, a sve više dokaza upućuje na to da je zimsko vrijeme plodno tlo za gripe i prehlade zato što ne primamo dovoljno sunčeve svjetlosti iz koje tijelo dobiva nužne doze vitamina D. Iz tog razloga većina liječnika i zdravstvenih djelatnika preporučuje dnevno uzimanje nadomjestaka vitamina D u ovo doba godine, a preporučena dnevna doza u zimskim mjesecima je za odrasle osobe oko 5000 IU u vrijeme sezone gripe. Preporučuje se uzimanje vitamina D3 koji tijelo apsorbira puno bolje od vitamina D ili D2 i ne smije se uzimati stalno, nego samo u zimskim mjesecima. Uz vitamin D poželjno je uzimati i kalcij zbog bolje apsorpcije.
Inače u našoj zemlji je dosad zabilježeno više od 450 osoba koje su zaražene ovim virusom, a u najvećem broju se radi o lakšem obliku obljenja. Prema izviješću Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu tijekom jučerašnjeg dana bila su hospitalizirana  
23 pacijenta, od tog četiri pacijenta u Jedinici intenzivne njege.

Način opskrbe

Vitamin D nalazimo u mesu riba iz hladnih mora, ima ga u mlijeku i mliječnim proizvodima, žumanjku, kvascu, jetri, ribljem ulju, te cerealijama. Najbolji način opskrbe vitaminom D je izlaganje kože sunčevim zrakama. Koliko će ga se sintetizirati u koži, ovisi o dobu dana, godišnjem dobu, pigmentaciji kože, ali i geografskoj širini. Izlaganje lica, ruku i ramena suncu od dva do tri puta tjedno po petnaestak minuta dovoljno je da se zadovolje potrebe za njim. Dnevne potrebe za vitaminom D su relativno male, a odrasli ih nadoknađuju kroz izlaganje sunčevim zrakama ili unosom hrane. Dnevna preporučena doza je 200-400 jedinica ( 5-10ug)

Hrana koja pomaže u prevenciji
JOGURT - sadržava tvari koje pomažu bijelim krvnim zrncima u borbi protiv napada virusa.
ČEŠNJAK- sadržava alicin, koji je moćno sredstvo u borbi protiv bakterija i virusa.
CRNI ČAJ- sadržava protein interferon koji, kako je dokazalo harvardsko istraživanje, vrlo uspješno liječi prehladu i gripu.
GLJIVE - potiču proizvodnju bijelih krvnih zrnaca koja su ključna za uspješnu borbu protiv gripe i prehlade.
RIBA- riba bogata omega-3 masnim kiselinama poboljšava aktivnosti organizma u njegovoj prirodnoj borbi protiv bakterija i virusa.

Piše: Marija Medić