Televizije truju građane vidovnjacima i gatarama

Kako i Crkva i država na sve to šute, moj je stav da tu mora ući psihologija kao struka, te nešto učiniti – rekla je dr. Mirjana Krizmanić u okviru svog predavanja o temi “Odgovornost stručnjaka i struke u području samopomoći”, kojim je jučer u splitskom hotelu “Le Meridien Lav” započela 17. konferencija hrvatskih psihologa.

Autorica psihološkog bestselera “Tkanje života”, kojoj je ove godine Zagrebačka skupština dodijelila nagradu “Zagrepčanka godine”, dodala je da u zemlji s tako niskim stupnjem obrazovanja kao što je naša, televizija predstavlja veliki autoritet, tako da vidovnjaci i gatare mijenjaju ponašanje onih koji ih gledaju, pa se događa da ljudi, na primjer, ne odlaze liječniku jer ih je gatara uvjerila da će ozdraviti.

Nasilje i kockanje

- Mi bismo kao psiholozi morali imati prosvjetiteljsku ulogu i reći: “Gospođo, ne može ta žena vidjeti vašeg unuka kad vi još nemate ni dijete.” Struka se s tim mora boriti sama, jer država te više ne štiti ni od čega, od kamatara do vidovnjaka. Moramo zaštititi našu struku, ali prije svega moramo zaštititi ljude – zaključila je dr. Krizmanić, čije se predavanje sasvim uklopilo u glavnu temu konferencije, a to je “Odgovornost – osobna, profesionalna i društvena”.

Splitska konferencija okupila je oko 500 hrvatskih psihologa, od kojih će njih 240 aktivno sudjelovati u izlaganju radova, na okruglim stolovima, simpozijima, radionicama te u predstavljanju knjiga, projekata i postera.

Odgovornost

Uz “odgovornost” kao osnovnu temu konferencije, hrvatski će psiholozi iduća tri dana govoriti i o drugim temama: od žrtava seksualnog i drugog nasilja do patološkog kockanja, od sudjelovanja psihologa u velikim nesrećama i katastrofama do važnosti rada psihologa u penalnom sustavu, od vojne psihologije do profesionalne selekcije itd.

U čast 130. obljetnice rođenja i 50. obljetnice smrti jednog od utemeljitelja hrvatske psihologije Ramira Bujasa, konferencija će danas početi plenarnim predavanjem koje će o prof. Bujasu održati dr. Vladimir Kolesarić.

slobodna dalmacija