Drevni grad iznad Stoca i dalje ostavlja bez daha, ali propada bez odgovarajuće zaštite

Poznati bosanskohercegovački fotograf Boris Trogrančić ponovno je objektivom zabilježio jedno od najvrjednijih arheoloških nalazišta u Bosni i Hercegovini. Ovoga puta posjetio je Daorson kod Ošanića, u blizini Stoca, ostatke helenističkog grada ilirskog plemena Daorsa, čije monumentalne kamene zidine i danas svjedoče o razvijenoj kulturi koja je na ovom području postojala prije više od dvije tisuće godina.

Trogrančić je kazao kako Daorson posjećuje godinama, u različitim godišnjim dobima, ali da ga svaki susret s njegovim ostacima ponovno zaustavi pred istim pitanjem – koliko je ljepote ostalo iza grada koji je davno nestao.

"Večeras sam ponovno stajao na Daorsonu, među ostacima grada koji je prije više od dvije tisuće godina bio središte heleniziranog ilirskog plemena Daorsa. Njegove megalitske zidine, građene od velikih kamenih blokova još u 4. stoljeću prije Krista, i danas djeluju gotovo nestvarno. Upravo zbog njih Daorson se često uspoređuje s velikim megalitskim graditeljstvom Mediterana", kazao je Trogrančić za N1.

Grad Daorsa i megalitske zidine

Daorson je bio jedno od najznačajnijih središta heleniziranog ilirskog plemena Daorsa, koje je živjelo na području doline Neretve. Lokalitet se sastoji od nekoliko međusobno povezanih cjelina, a dominantno mjesto zauzima akropola opasana masivnim kamenim zidovima.

Prema podacima Grada Stoca, obrambeni zid bio je dug oko 65 metara, širok 4,2 metra te visok između 4,5 i 7,5 metara. Grad je imao razvijene trgovačke veze s Grcima, a Daorsi su koristili grčki jezik i pismo te kovali vlastiti novac.

Posebno dojmljive ostaju upravo megalitske zidine. UNESCO u dokumentaciji za prirodnu i arhitektonsku cjelinu Stoca, koja se nalazi na Tentativnoj listi svjetske baštine, navodi Daorson kao jedan od važnih arheoloških lokaliteta toga područja te njegov megalitski zid datira u 4. stoljeće prije Krista.

Trogrančić kaže kako ga upravo osjećaj kontinuiteta i tišine na tom mjestu svaki put iznova privlači.

"Dolazim ovdje godinama, u različita godišnja doba, i svaki put me iznova zaustavi ista misao: koliko je ljepote ostalo iza jednoga davno nestalog grada. Danas sam, uz zidine, sreo i pastira s kozama", kazao je Trogrančić.

Lokalitet kojem je potrebna veća zaštita

Daorson je dio prirodne i arhitektonske cjeline Stoca koja se od 2007. godine nalazi na UNESCO-ovoj Tentativnoj listi. U obrazloženju kandidature posebno se upozorava da je arheološki lokalitet Daorsona izložen ubrzanom propadanju zbog nedostatka održavanja i izostanka čak i minimalnih mjera zaštite.

Na isti problem upozorava i Trogrančić.

"Daorson je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i nalazi se na UNESCO-ovoj Tentativnoj listi. Ipak, njegovo očuvanje i dalje nije na razini vrijednosti koju nosi. UNESCO upozorava na propadanje lokaliteta zbog nedostatka održavanja i minimalnih mjera zaštite", istaknuo je Trogrančić.

Njegove nove fotografije tako ne donose samo prizore jednog od najimpresivnijih arheoloških lokaliteta u zemlji, nego ponovno otvaraju i pitanje odnosa prema kulturno-povijesnoj baštini koja je preživjela više od dva tisućljeća.

Daorson, smješten iznad Ošanića kod Stoca, i danas privlači pozornost svojim masivnim kamenim blokovima, ostacima akropole i položajem iznad hercegovačkog krajolika. Trogrančićeve fotografije prikazuju upravo taj spoj prošlosti i sadašnjosti – monumentalne ostatke drevnog grada, tišinu hercegovačkog krajolika i svakodnevni život koji se nastavlja uz njegove zidine.

Arheološko područje helenističkog grada Daorsona u Ošanićima kod Stoca proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine. Odlukom Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika predviđene su mjere njegove zaštite, konzervacije i prezentacije.