VIDEO KANDIDATI JUGA Javni prijevoz diskriminira mještane juga, hidroelektrane su prevara, a komunala je kriminal

Centri civilinih inicijativa danas su organizirali četvrti po redu Forum s kandidatima za Gradsko vijeće u Mostaru. Na današnjem Forumu sudjelovali su kandidati iz izborne jedinice Jug;

Kažimir Miličević, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH),

Lazo Rajič, Mostar moj dom, HSP – HSP BiH – HKDU – Hrast,

Alis Čolaković, Koalicija za Mostar 2020 – SDA, SBB, DF, SBiH, BPS – S. H.

Forum kandidata ima za cilj da se kandidati kroz izravnu komunikaciju sa građanima izjasne o prioritetima za naredni mandatni period koje su građani naveli kao bitne, a to su večeras bile.

- javni gradski prijevoz - kako doći do centra Grada?;
- zaštita rijeke Bune (Bunski kanali);
- komunalna infrastruktura (vodovod) i odvoz smeća.

JAVNI PRIJEVOZ

LAZO RAIČ: "Budući da su kolege koje su iz reda vladajućih, izrekli ovoliko teških riječi na organizaciju poduzeća Mo-Bus i cjelokupne prometne situacije koja je u vlasništvu grada Mostara, a gradom 30 godina vladaju HDZ i SDA mogli su riješiti. Da sada kažem bilo što protivno njima, ispalo bi da sam protiv građana. Vozni park našeg poduzeća, koliko je on star? Zadnja velika narudžba bila je ona nabavka tzv. japanskih autobusa kojima je već dvadesetak godina.

Koliko se nabavilo novih prometala? Koliko imamo ekološki prihvatljivih električnih prometala? Ono što nas zanima je poboljšanje reda vožnje. Vi u prigradskom naselju danas ne možete imati studenta, a da nema automobil. Treba smanjiti broj automobila u gradu, a kako ćemo to kada nemamo kvalitetan prijevoz. Ja dolazim iz Jasenice koja je malo bliže gradu nego Žitomislići ili Buna, ali su problemi isti. Autobuska stajališta također se moraju staviti u funkciju".

KAŽIMIR MILIČEVIĆ: "Javni prijevoz u južnoj gradskoj zoni i južnim prigradskim naseljima nije na željenoj razini. Analizirajući populacije koje koriste javni prijevoz, možemo samo zaključiti da su samo pučkoškolci zadovoljni postojećim javnim prijevozom. Problem vidimo u redu vožnje, on je zastario i nije prilagođen potrebama na terenu. Vijećnici HDZ BiH u budućem Gradskom vijeću će zastupati sustavno rješenje budućeg gradskog prijevoza. Rješenje mora zadovoljavati potrebe žitelja juga, a njega trebamo temeljiti na preporukama struke, a struka je Sveučilište.

Kao što svi znamo, javni prijevoz u Mostaru vrši tvrtka Mo-Bus, a vlasnik je grad Mostar. Javni prijevoz mora biti u službi svih žitelja i svih mještana južnih gradskih područja kao i svih mještana grada. Grad se mora odgovorno ponašati prema svojim žiteljima. Povećanje broja linija vidimo kao poboljšanje kvalitete života u prigradskim naseljima i povećavanja sigurnosti u istima. Povećavanje broja linija donosi jednostavno smanjenje ekološke zagađenosti, povećanje prometne sigurnosti jer će na prometnicama biti manji broj automobila i smanjit će se problem parkinga u gradu.

Ukoliko se bude više koristio javni prijevoz, popravit će se i budžet svih naših mještana južnih područja. Mi vijećnici HDZ u budućem Gradskom vijeću borit ćemo se za subvencioniranje karata za srednjoškolce, umirovljenike, i studente. Borit ćemo se za subvencioniranje svih onih linija koje su nerentabilne, a pokažu se kao opravdano stanje na terenu. Također ćemo se boriti za izgradnju novih i sanaciju postojećih autobusnih stajališta".

ALIS ČOLAKOVIĆ: "Problemi koji egzistiraju u gradskom javnom prijevozu manifestiraju se u dva pravca. Prvi je pravac je nepokrivenosti svih područja gradskog područja jug javnim prijevozom, a drugi je nedovoljan broj samih linija. Konkretno, područje Pijesaka, Gubavice i dijela Hodbine uopće nema pokrivenost sustavom gradskog javnog prijevoza. Ljudi na tom lokalitetu primorani su koristiti međugradske linije.

Problem toga je što u sustavu ima manji broj linija, a i cijena je sporna. Karta u jednom smjeru Pijesci - Mostar iznosi 4,50 KM. Da je to područje pokriveno javnim gradskim prijevozom ta cijena bila bi 2,90 KM. U samom startu dakle određena područja su diskriminirana i taj iznos cijene je znatan udar na budžete domaćinstava tih građana i u tom pravcu moramo djelovati u smislu da se revidiraju odluke javnog poduzeća Mo-Bus jer izgleda da se odluke donose samo po principu komercijale, a ne da se borimo da ljudi u prigradskim budu ravnopravni.

Ono što je još zanimljivo u ovom dijelu jeste i nedovoljan broj linija. Uzmimo primjer liniju prema Žitomislićima, zadnji autobus iz Mostara polazi u 16:15, a subotom uopće nemamo razrađen sistem da tranzitiraju autobusi javnog prijevoza prema Žitomislićima".

ZAŠTITA BUNE I BUNSKI KANALI

LAZO RAIČ: "Kao aktivist jedne ekološke udruge s ovog područja, sudjelovali smo u javnoj raspravi studije utjecaja dvije mini hidroelektrane - Buna 1 i Buna 2 na okoliš. To je očiti primjer kako sami sebe uništavamo. Došli smo zaključka da je to zaštićeno područje. To nije samo obalni pojas koji je lijep. To je netko prije pedeset godina zaštitio. Kakve minihidroelektrane i taj biznis, to je najveća prijevara. Pri računu mi plaćamo poticaje za izvore obnovljive energije, 80 milijuna maraka je iz toga podijeljeno. Kome je podijeljeno? Mafiji! Vi ne možete doći u situaciju da postavite 5 kvadrata kolektora na kuću, to ne možete riješiti, a netko može izgraditi dvije hidroelektrane na ušću Bune i za to će dobiti poticaj".

MILIČEVIĆ: "Mislim da je ovo parcijalna tema ako se spominje samo zaštita bunskih kanala. Cjelovita tema bi bila, zaštita dijela toka rijeke Bune, od njenog izvora pa do Ušća u rijeku Neretvu. Svima bi preporučio da obave jedan kanu-safari od Blagaja pa do ušća Bune. Tada ćete dobiti jasniju sliku što može uraditi ljudska ruka u odnosu na prirodu. Vidjet ćete ogromne količine ilegalne betonizacije, nelegalne uzurpacije zemljišta, nelegalne gradnje, fekalizacije rijeke Bune. Ovo je samo dio motiva da se priča o zaštiti cijeloga toka rijeke.

Ja bi podsjetio da je 2000. godine bivše OV općine jug donijelo odluku o pokretanju projekta 'Zaštićeni krajolik'. On bi se bavio zaštitom korita rijeke Bune i Bunice. Mi se nećemo libiti stavljati ovakve teme na dnevni red sjednica gradskog vijeća. Ovim putem bih želio čestitati aktivistima koji su obranili Bunske kanale i zamolio bi ih da se zajedno s nama u budućnosti posvete realizaciji projekta 'Zaštićeni krajolik'. Žalosti me ponašanje potencijalnih investitora koji su protivno zakonskim propisima i bez suradnje s lokalnom zajednicom mislili napraviti investiciju".

ČOLAKOVIĆ: "Bunski kanali su prirodni fenomen. Bilo kakva izgradnja hidroelektrana, ma kako one pravljene, narušile bi ambijent bunskih kanala. Sam dolazim iz energo-sektora i znam da proizvodnja obnovljivih izvora nema neku alternativu, međutim u ovom slučaju nisam za izgradnju hidroelektrana ovdje. Investitori koji misle ulagati na jug grada predlažem im da se bave solarnom energijom, s obzirom da imamo dobar geografski položaj i neke čvorne energetske objekte za prihvat te energije".

KOMUNALA

MILIČEVIĆ: "Komunala je otvoreno pitanje grada Mostara koje ima višegodišnju povijest. Rješenje za to ne možemo naći preko noći. Rješenje za komunalu možemo potražiti u transformaciji sadašnjeg sustava komunale, u sustav modernog europskog načina. Rješenje se mora zasnivati na tezi otpad = sekundarna sirovina. To je standard po EU normi. Postoje stvari koje možemo odmah riješiti, a to su čišćenje šahtova, odvoda i kanalizacijskih cijevi. Postoje stvari koje možemo riješiti u vrlo kratkom roku, a to je postavljanje uličnih kanti za otpade.

Možemo riješiti i neke projekte za koje imamo osigurana sredstva i projektnu dokumentaciju. No, postoje i oni koje ne možemo riješiti u kratkom roku poput infrastrukture zelenih otoka. Moramo nabaviti kontejnere za razne vrste otpada. Moramo modernizirati vozni park naše komunale koja će uzimati taj segmentirani otpad i voziti ga na reciklirane parkove. I tu moramo napraviti modernizaciju tih parkova i dvorišta. Moramo uspostaviti i komunalne redare. Vrlo bitna stvar je i edukacija građana, da oni znaju kako i gdje deponirati taj selektirani otpad.

Ja bih ovdje spomenuo i jednu važnu činjenicu, koja po meni ima dobar utjecaj na sadašnje stanje u komunali. Na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća donesena je odluka glasovima bošnjačkih vijećnika koji su bili u većini da se gradonačelniku oduzimaju ovlasti upravljačkim strukturama svih gradskih poduzeća. Vijećnici iz reda HDZ-a će ovu točku upravljanja gradskim poduzećima staviti na prvoj sjednici na dnevni red".

ČOLAKOVIĆ: "Kapitalni problem je voda. Ljudi na gornjim lokalitetama Pijesaka, Gubavice i značajnom dijelu Hodbine uopće nemaju vode i oni razmišljaju samo o vodi. Što se tiče komunalija na ovom području je aktualan odvoz smeća i problematika u tom dijelu. Rješenje je s PVC vrećicama nije dobro rješenje. Tu ima dosta nelogičnosti. Na Bunu dva puta tjedno se odvozi smeće, a na Gubavici jednom i tu imamo diskriminaciju. Mislim da bi plastične kante koje bi ljudi dobili i tu odlagali svoj otpad te dva puta tjedno to odvozili bilo dobro rješenje. Hitno se mora riješiti pitanje komunalnih redara, jer svako malo nastaju divlje deponije. Ima savjesnih građana koji bi prijavljivali te slučajeve, oni se nemaju kome obratiti".

RAIČ: "Komunalni problem, je jedan od najvećih protivnika ujedinjenju grada Mostara. Time se manipulira preko 20 godina. Godine 1998. zatvorena je deponija Kop-Vihovići i kreće se s odvoženjem otpada čitavog grada na Uborak. Uborak kao ponos Europske i Svjetske banke koji se smatra jednim od najuspješnijih projekata institucija u BiH, vidimo do čega je doveden. Vraćamo dva kredita, a nemamo perspektive za odlaganje otpada. Godine 2001. prvi udari na jug grada došli su od naših komunalnih poduzeća.

To je najveći kriminal na ovom području. Tu se komunalni otpad koji su naplatili građanima ovoga grada dovozili na divlje kopove pijeska u južnom gradskom području, tu ga odlagali, tu ga zatrpavali. Mi imamo pet komunalnih poduzeća, pet direktora, 20 članova nadzornog odbora a imamo ovakav grad, a toliki se novci izdvajaju. Što se tiče kanalizacije tu je situacija još gora".

O čemu su još kandidati govorili i na koja pitanja odgovarali pogledajte u nastavku.