DOKTORICA OTKRIVA Kako se naučiti nositi sa stresom uz pomoć koncepta smanjenja štetnosti

DOKTORICA OTKRIVA Kako se naučiti nositi sa stresom uz pomoć koncepta smanjenja štetnosti

Stres je u današnje vrijeme postao neizostavan dio svakodnevice gotovo svake osobe, a svako se od nas s njim suočava i nosi na drugačiji način. Odavno je znanstveno dokazan i potvrđen njegov negativan utjecaj na funkciju organa i opće zdravlje organizma, pa s pravom nosi naziv „bolest današnjice“.

Na ovu temu razgovarali smo sa doktoricom Amelom Vilić, specijalistom obiteljske medicine u ambulanti Dobrinja II u Sarajevu, koja nam je otkrila koji su to dobri, a koji loši načni borbe sa stresom.

Doktorica objašnjava da postoje dvije vrste stresa - „akutni i kronični stres, te da ono što svakako trebamo znati je da bez obzira o kojem vidu stresa se radi, pretjerana i neprekidna aktivacija našeg stresnog obrambenog sustava negativno djeluje na sposobnost organizma da se bori protiv bolesti, ali i pridonosi razvoju kroničnih patoloških stanja poput kardiovaskularnih i malignih bolesti“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako se nositi sa stresorima u životu

Da bi se naučili na ispravan način nositi sa stresom, važno je prvo prepoznati koji su to izvori stresa u vašem životu. Možda je u pitanju posao, trzavice s partnerom, neriješen ispit, financijska ovisnost ili toksični prijatelji – stresore je važno osvijestiti kako bi se s njima moglo suočiti na ispravan način. Doktorica Vilić napominje  da je „praćenje znakova koje tijelo šalje (glavobolje, kronični umor, napetost u mišićima i sl.) i njihovo povezivanje s konkretnim uzrokom izuzetno značajno. Ponekad će to biti vrlo jednostavno, ali neki stresori nisu očiti i bit će ih teže prepoznati. Na primjer, kasni odlazak na spavanje, pretjeran unos kofeina ili rad u bučnoj okolini mogu predstavljati stres za organizam, koga osoba možda nije ni svjesna.”

Napominje da iako se stres ne može u potpunosti izbjeći, on se može amortizirati, odnosno našim ponašanjima možemo doprinijeti da se lakše nosimo sa njim. “Postoje provjerene metode koje omogućavaju osobama pod stresom da se nose s njim. Na prvom mjestu tu je poštivanje potreba našeg tijela: uredan život, vođenje računa o prehrani, dovoljno sna. Zatim, razni oblici meditacije, te redovna fizička aktivnost. Veoma važno je i okružiti se ljudima do kojih vam je stalo i kojima je stalo do vas,” navodi dr Vilić.

Manje štetne alternative

Ali kako svojim ponašanjem možemo doprinijeti da stres ima manji utjecaj na naše zdravlje, doktorica napominje da isto tako lošim odgovorom i pogrešnim reakcijama na stres možemo dorinuti da još više budemo podložni stresu. „Ako na bilo koji izazov i stresnu situaciju reagirate tako što na primjer odmah posegnete za slatkišima ili cigaretama misleći da će vam oni ublažiti napetost, veoma griješite. Ove ’tehnike’ oslobađanja od stresa ne samo da vam neće pomoći, već će najvjerojatnije biti kontraproduktivne i bez sumnje naštetiti vašem zdravlju“, kaže doktorica i dodaje da, suprotno popularnom mišljenju, pušenje ne umanjuje stres, već vjerojatno uzrokuje anksioznost uz druge štetne efekte na zdravlje pušača, te pušači zaslužuju to znati.

„Razumijem da je teško ostaviti pušenje, ali u tom slučaju, umjesto da pušač nastavi sa pušenjem bolje je prikloniti se principu smanjenja štetnosti, i opredijeliti se za neku manje štetnu alternativu. To mogu biti naučno utemeljeni uređaji koji zagrijavaju, a ne sagorijevaju duhan, pa samim time ne stvaraju ni duhanski dim koji je uzrok mnogih bolesti povezanih sa pušenjem. Ipak ni ovakvi proizvodi nisu bez rizika, jer sadrže nikotin koji izaziva ovisnost. Dok u slučaju slatkiša sa puno masti, šećera i ugljenih hidrata možete posegnuti za nekom voćkom ili kockicom crne čokolade“, navodi dr Vilić.