U Međugorju počela konferencija o zaštiti prirode: Rijeke i šume BiH pod sve većim pritiskom

Simbolično u 11.55 sati, "pet do dvanaest", u Međugorju je otvorena VII. konferencija Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini. Trodnevni skup, koji traje od 11. do 13. rujna, okuplja predstavnike civilnog društva, znanstvene zajednice i nadležnih institucija koji raspravljaju o zaštiti rijeka, posljedicama geoloških istraživanja i rudarenja te očuvanju prirodne i kulturne baštine. Organizator konferencije je Udruženje građana "Fojničani" iz Maglaja, uz podršku Udruge "Dinarica" iz Mostara.

Šume kao "filter" bez kojeg nema vode

Prof. dr. Dalibor Ballian, redoviti profesor Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu i dopisni član Akademije nauka i umjetnosti BiH, upozorio je da se stanje prirodnih resursa više ne smije promatrati odvojeno – nestanak šuma izravno se odražava na količinu i kvalitetu vode te na sposobnost prirode da se obnavlja.

Ballian, koji se ekološkim aktivizmom bavi više od dva desetljeća, podsjetio je da je samo do 24. kolovoza ove godine u BiH izgorjelo više od 39.000 hektara šume, a najveći od tih požara, između Tomislavgrada i Kupresa, zahvatio je preko 14.000 hektara. Prema njegovim riječima, priroda više ne uspijeva proizvesti dovoljno pitke vode i čistog zraka u odnosu na to koliko resursa ljudi troše, te je poručio da se društvo nalazi na svojevrsnoj prekretnici između daljnjeg zagađenja i odgovornijeg odnosa prema okolišu.

Unatoč alarmantnim brojkama, Ballian smatra da se javna svijest promijenila u odnosu na razdoblje kad je 2005. počeo djelovati protiv izgradnje malih hidroelektrana, kada mediji za tu temu gotovo nisu pokazivali interes. Danas, kaže, i mediji i javnost prepoznaju ekološke probleme, a generacija mladih i obrazovanih ljudi ulijeva mu nadu u pozitivne pomake.

Krivaja ugrožena planovima za rudnik kroma

Davor Šupuković, tajnik UG "Fojničani", istaknuo je da su u fokusu konferencije očuvanje rijeka i posljedice sve brojnijih i intenzivnijih rudarskih projekata. Prema njegovim riječima, rijeke poput Neretve, Une i Krivaje suočavaju se s ozbiljnim pritiscima.

Krivaja je jedna od rijetkih rijeka u BiH koja je ostala bez betonskih pregrada i brana, no danas joj prijeti otvaranje rudnika kroma na lokalitetu Duboštica–Tribija. Tvrtka "Vareški minerali" (ranije "Seven Plus") planira istraživanje i moguću eksploataciju kroma i pratećih minerala na području kroz koje prolaze pritoke Krivaje – Duboštica i Tribija.

Koncesija za taj projekt dodijeljena je još 2020. godine, a tijekom 2025. počelo je krčenje šume, izgradnja pristupnih cesta i bušenje. Inspekcijski nadzor utvrdio je da su najmanje četiri probne bušotine izvedene bez potrebnih vodnih dozvola, koje je kompanija naknadno ishodila naknadno. Projekt je već otvorio i sudske sporove – zbog uskraćivanja pristupa koncesijskom ugovoru, kao i zbog pristupnog puta koji prelazi preko više od 36.000 četvornih metara šume i državnog šumskog zemljišta. Eko forum Zenica upozorio je na propuste u federalnim propisima, dok stručnjaci ističu da bi krom mogao putem površinskih i podzemnih voda dospjeti u Krivaju, a potom i u rijeku Bosnu.

Šupuković je najavio i da će konferencija predstaviti rezultate istraživanja biološke raznolikosti sliva Krivaje, koje je Mreža za zaštitu prirode ranije provela. Podsjetio je da je Krivaja u prošlosti, zahvaljujući otporu lokalnog stanovništva, uspjela izbjeći izgradnju hidroelektrana, no sada se suočava s drugačijom vrstom prijetnje.

Buna, Bunica i Bunski kanali pred izazovima urbanizacije

Poseban dio programa posvećen je zaštiti Bune, Bunice i Bunskih kanala. Mreža za zaštitu prirode priprema stručnu podlogu kojom bi se ovo područje proglasilo zaštićenim, no istovremeno mu prijete izgradnja autoceste, projekt "Gornji horizonti", urbanizacija i zahvati u riječnim koritima – prijetnje koje je Šupuković naveo kao ključne izazove za taj kraj.

Adnan Đuliman iz Omladinskog kluba "Novi val" iz Blagaja rekao je da su Buna i Bunica pravi prirodni biseri, no naglasio je da se zaštita ne smije svesti samo na pojedine rijeke. Podsjetio je da su ove godine u BiH postale vidljive posljedice klimatskih promjena na vodotoke te najavio da će se sudionici konferencije zalagati za očuvanje svih rijeka u zemlji, koje su, kako kaže, izložene ogromnom pritisku.

Đuliman je upozorio i da se diljem Bosne i Hercegovine pripremaju veliki rudarski projekti, zbog čega će im na konferenciji biti posvećena posebna pažnja – s naglaskom na posljedice po prirodu, zdravlje i društvo.

Institucije najavljuju suradnju s civilnim društvom

Sanela Popović, stručna savjetnica u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, izrazila je nadu da će konferencija pokazati kako je moguća suradnja institucija i civilnog društva u zaštiti prirode. Istaknula je da postoji prostor za usklađivanje zaštite okoliša s korištenjem prirodnih resursa te da ministarstvo zajedno s Mrežom za zaštitu prirode radi na pokretanju inicijativa koje bi trebale rezultirati proglašenjem novih zaštićenih područja i zaustavljanjem devastacije rijeka kojoj su izložene posljednjih 30 godina.

Bogat program do subote

Osim tema vezanih uz rijeke i rudarenje, program konferencije uključuje i panel o utjecaju geoloških istraživanja i rudarenja na okoliš, zdravlje i društvo, predstavljanje arheoloških istraživanja lokaliteta Gradić na Ozrenu, kao i raspravu o uključivanju mladih u znanstvenoistraživački rad. Konferencija u Međugorju traje do 13. rujna.