Međugorje: Drveni križevi na Križevcu iz zahvalnosti Kraljici Mira
Fra Slavkovo odobrenje
U kolovozu 2001. godine ova dvojica pobožnih policajaca iz Austrije Herbert Fuik iz Graza i Herbert Fuchs donijela su križeve izrađene od najkvalitetnijeg drva.
Postavljanje je trajalo tri dana.
Kada su ih ugrađivali bila je iznimno visoka temperatura, prelazila je čak 40 Celzijevih stupnjeva.
Vodu i cement nosili su na leđima do svake postaje na Križevcu. Stare križeve koje su skinuli slali su diljem svijeta.
Zanimljivo je da je jedan od tih starih križeva poslan u Meksiko, u svetište Gospe Guadalupske. Jedan križ je u kući roditelja Herberta Fuika koji je ovih dana hodočastio u Međugorje sa suprugom. Govorio je o ovome pothvatu i iskustvu Međugorja.
- Moj prijatelj Herbert Fuchs je puno prije bio u Međugorju. On me molio da pođem s njim u Međugorje. Onda smo vidjeli da su stari križevi na Križevcu propali i došli smo na ideju napraviti nove. Razgovarali smo s fra Slavkom Barbarićem, tražili njegovo odobrenje. On nam je to dopustio i onda smo po svojim planovima u Austriji napravili tih 14 križeva i dovezli ih u Međugorje. Imali smo samo tri dana da ostanemo i postavimo križeve.
Dana 8. kolovoza 2001. godine postavili smo sve križeve koji su za nas nešto posebno. Jako sam ponosan što sam mogao sudjelovati u postavljanju križeva, kazao je Herbert Fuik koji je ovih dana bio u Međugorju.
Na Križevcu
Svečana sveta misa na brdu Križevac je u nedjelju u 11 sati. Blagdan Uzvišenja svetog Križa u župi Međugorje tradicionalno se slavi prve nedjelje poslije Male Gospe. U čast Svete godine otkupljenja 1933./34. godine, potaknuti tadašnjim župnikom fra Bernardinom Smoljanom, međugorski su župljani, unatoč velikoj neimaštini, na brdu ponad Međugorja sagradili monumentalni betonski križ. U njegovo su križište ugrađene relikvije Isusova križa dobivene iz Rima. Prvi put je tamo slavljena sveta misa 16. ožujka 1934. godine. Toga dana promijenjeno je i ime brda, umjesto dotadašnjeg imena Šipovac, brdo se zove Križevac. Do 1981. godine ovo je bio blagdan za župljane i hodočasnike iz okolnih mjesta, a od 1981. godine i blagdan za hodočasnike iz cijelog svijeta.
Marijan Sivrić / Večernji List