Zatrpali jedinu rimsku villu u Livanjskom polju!
Umjesto da to vrijedno arheološko nalazište postane javno kulturno dobro i turistička atrakcija, dogodio se pravi kulturocid. Tko je kriv za takav rasplet?
Prije godinu dana pisali smo kako Ilija Krezo, vlasnik zemljišta na kojemu se nalazi nesretna rimska villa, traži zamjensku parcelu u Livnu ili će u protivnom zatrpati lokalitet. Livanjski načelnik Luka Čelan nije bio zabrinut. Tada nam je optimistično izjavio kako će općinska stručna služba predložiti da se zemljište u Lipi izvlasti, a da se vlasniku dodijeli parcela u gradu. "Nadam se da će Općinsko vijeće prihvatiti taj prijedlog i da ćemo problem riješiti", rekao je tada (ovaj put nije odgovorio niti na naše pozive niti na pisani upit).
No nagodba nije tekla glatko. Ilija Krezo tražio je odštetu po načelu "kvadrat na selu za kvadrat u gradu", a načelnik i njegovi suradnici zauzeli su stajalište da zemljište na selu, iako su na njemu drevne iskopine, ne vrijedi kao zemljište u gradu. Pat-poziciju razriješila je Služba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina, koja se usprotivila izvlaštenju parcele, s čudnim obrazloženjem da arheološko nalazište nije "objekt od javnog interesa"!? Umjesto toga, predložila je da se rimska villa proglasi nacionalnim spomenikom. Kvaka je u tome da se time vlasništvo nad zemljištem ne mijenja, a Općini se ne stvara obveza da od vlasnika preuzme parcelu na kojoj se spomenik nalazi. Opravdano nezadovoljan raspletom, Ilija Krezo naredio je da se arheološko nalazište zatrpa.
– Žao nam je što se to dogodilo, ali ne osjećamo se krivim – kazao nam je Ivan Krezo, Ilijin sin. – Da smo lokalitet mislili zatrpati, ne bismo dali da se istraži. Krive su općinske stručne službe. Tražili smo zamjensku parcelu u gradu ili u prigradskom naselju, ali nismo se slagali s njihovim stajalištem da naše zemljište vrijedi kao oranica šeste klase, dakle tri-četiri puta manje nego gradsko zemljište. Načelnik nam je obećao naći parcelu, ali konkretnu ponudu nismo dobili. Kad su nam donijeli pisano rješenje da našu parcelu neće izvlastiti, postalo je jasno da od nagodbe neće biti ništa pa je moj otac zatražio da se nalazište vrati u prvobitno stanje.
Ravnatelj Franjevačkog muzeja Josip Gelo silno je razočaran što rimska villa nije živjela dulje od dvije godine, ali nije imao izbora, želju vlasnika zemljišta morao je poštovati.
– Arheološki lokalitet bio je izložen atmosferskim utjecajima, nezaštićen, a dolazila je zima. Stoga smo ga stručno zaštitili i zatrpali. Pokretne stvari odavno su uzete, sad se konzerviraju, a dogodine će biti izložene u novom prostoru naše arheološke zbirke – objasnio je Gelo.
Kako god bilo, jedinu rimsku villu rusticu u Livanjskom polju progutao je mrak. Od nje su ostale samo fotografije i pokretne stvari. I nikom ništa. Piše: (Večernji list)
Prije godinu dana pisali smo kako Ilija Krezo, vlasnik zemljišta na kojemu se nalazi nesretna rimska villa, traži zamjensku parcelu u Livnu ili će u protivnom zatrpati lokalitet. Livanjski načelnik Luka Čelan nije bio zabrinut. Tada nam je optimistično izjavio kako će općinska stručna služba predložiti da se zemljište u Lipi izvlasti, a da se vlasniku dodijeli parcela u gradu. "Nadam se da će Općinsko vijeće prihvatiti taj prijedlog i da ćemo problem riješiti", rekao je tada (ovaj put nije odgovorio niti na naše pozive niti na pisani upit).
No nagodba nije tekla glatko. Ilija Krezo tražio je odštetu po načelu "kvadrat na selu za kvadrat u gradu", a načelnik i njegovi suradnici zauzeli su stajalište da zemljište na selu, iako su na njemu drevne iskopine, ne vrijedi kao zemljište u gradu. Pat-poziciju razriješila je Služba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina, koja se usprotivila izvlaštenju parcele, s čudnim obrazloženjem da arheološko nalazište nije "objekt od javnog interesa"!? Umjesto toga, predložila je da se rimska villa proglasi nacionalnim spomenikom. Kvaka je u tome da se time vlasništvo nad zemljištem ne mijenja, a Općini se ne stvara obveza da od vlasnika preuzme parcelu na kojoj se spomenik nalazi. Opravdano nezadovoljan raspletom, Ilija Krezo naredio je da se arheološko nalazište zatrpa.
– Žao nam je što se to dogodilo, ali ne osjećamo se krivim – kazao nam je Ivan Krezo, Ilijin sin. – Da smo lokalitet mislili zatrpati, ne bismo dali da se istraži. Krive su općinske stručne službe. Tražili smo zamjensku parcelu u gradu ili u prigradskom naselju, ali nismo se slagali s njihovim stajalištem da naše zemljište vrijedi kao oranica šeste klase, dakle tri-četiri puta manje nego gradsko zemljište. Načelnik nam je obećao naći parcelu, ali konkretnu ponudu nismo dobili. Kad su nam donijeli pisano rješenje da našu parcelu neće izvlastiti, postalo je jasno da od nagodbe neće biti ništa pa je moj otac zatražio da se nalazište vrati u prvobitno stanje.
Ravnatelj Franjevačkog muzeja Josip Gelo silno je razočaran što rimska villa nije živjela dulje od dvije godine, ali nije imao izbora, želju vlasnika zemljišta morao je poštovati.
– Arheološki lokalitet bio je izložen atmosferskim utjecajima, nezaštićen, a dolazila je zima. Stoga smo ga stručno zaštitili i zatrpali. Pokretne stvari odavno su uzete, sad se konzerviraju, a dogodine će biti izložene u novom prostoru naše arheološke zbirke – objasnio je Gelo.
Kako god bilo, jedinu rimsku villu rusticu u Livanjskom polju progutao je mrak. Od nje su ostale samo fotografije i pokretne stvari. I nikom ništa. Piše: (Večernji list)