Bukovčeva remek djela krase galeriju ALUMINIJ

Vidi originalni članak

Izložbom „Portreti obitelji Vlaha Bukovca" sa slikama u vlasništvu Umjetničke galerije Dubrovnik u Galeriji Aluminij u Mostaru otvoreno je ovogodišnje izdanje Mostarskog proljeće- 21. Dani Matice hrvatske Mostar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izložba čini trinaest remek-djela najvećega hrvatskog slikara, dva autoportreta njegovih kćerki i nekoliko obiteljskih fotografija.

Vlaho Bukovac - Najistaknutiji hrvatski slikar na prijelazu 19. na 20. stoljeće. Bukovac je začetnik i glavni predstavnik hrvatskog modernog slikarstva u koje je uveo impresionistička načela i ideje plenerizma - izlaskom iz ateljea i slikanjem u prirodi koje se odlikuje svjetlošću i svježinom boja.
Rođen u Cavtatu kod Dubrovnika 1855. godine, otac mu je bio Talijan, a majka Hrvatica te mu je izvorno ime bilo Biagio Faggion. U dobi od jedanaest godina odlazi sa stricem u Ameriku, počinje se baviti slikarstvom, ali nakon iznenadne stričeve smrti vraća se u Dubrovnik 1871. Uz pomoć pjesnika Mede Pucića, i biskupa Josipa Jurja Strossmayeru, jednog od tada najutjecajnijih ljudi Bukovac 1877. odlazi na školovanje u Pariz gdje već 1878. godine izlaže u Pariškom salonu. . Izniman uspjeh doživio je 1882. slikom La Grande Iza i postao poznat u tadašnjim europskim umjetničkim krugovima.

U Parizu je proveo šesnaest godina, a 1893. seli se u Zagreb . Njegovim kratkim boravkom u Zagrebu i počeo je uzlet hrvatskoga modernog slikarstva. Bio je jednim od najvećih portretista svojega doba i tvorcem nekih od antologijskih povijesnih kompozicija poput zastora zagrebačkoga HNK..

Voditelj Galerije Aluminij još od 2010. Darko Juka nazvao je izložbu Bukovčevih portreta obitelji ''cvjetanjem duše'' i dodao:
„Izvesti Bukovca iz dubrovačkih zidina moguće je samo ako gospari imaju povjerenja u vas, a povjerenje se ne rađa preko noći. Ono se gradi godinama, kroz suradnju, kroz zajedništvo, kroz sinergiju. Dovesti ovu izložbu u Mostar tehnički je bilo iznimno složeno i ponos je time veći što su djela danas ovdje. Uz prezime Bukovac, svaki ukras od riječi, svaki iskazani ushit, doimaju se nedostatnima. Ovo je krunski likovni događaj godine, izložba koja ulazi u gradske kulturne anale, a osobitost postava je i u tomu što, uz majstorska platna najvećega hrvatskog portretiste, izlažemo i dva autoportreta njegovih kćeri Ivanke i Jelice, prvih studentica praške ALU uopće, koje je i sam ponosni otac na platnima prikazao u ateljeu, odnosno u prepoznatljivo zamrljanoj slikarskoj kuti."

Bukovac je nastupio ukupno 72 puta na skupnim i samostalnim izložbama u više zemalja svijeta. Izlagao je na drugomu i na petomu Venecijanskom bijenalu, 1897. i 1903. godine, a tad su mogli dobiti priliku da se dva puta pojave na toj svjetski prestižnoj izložbi samo najveća svjetska slikarska imena. Preminuo je Pragu, 1922. ostavivši iza sebe opus od oko 1200 ulja na platnu, te stotinjak akvarela, tempera i crteža.
Marin Ivanović, v. d. ravnatelja Umjetničke galerije Dubrovnik ističe:
Vlaho Bukovac je u našoj nacionalnoj umjetnosti važan kao rodonačelnik modernog slikarstva kojeg je donio iz Pariza kao središnjeg urbanog i umjetničkog središta Europe. Kada promatramo njegovu važnost u suvremenom trenutku, govorimo o bogatoj likovnoj produkciji, njegovom neospornom talentu i spomenutoj društvenoj ulozi. Možda je ono najosobnije uvijek ostavljeno u drugom planu, a to je Bukovčev osjećaj odbačenosti nakon sukoba s Kršnjavim i njegovo žaljenje što u domovini ne može naći svoju sreću. U mnogome je ta paradigma aktualna i danas u primjerima ljudi koji su iz egzistencijalnih i drugih razloga iselili iz Lijepe naše .

Petra Jakir

Vezani članci