ZZO HNŽ: Potrošnja lijekova s liste lijekova Zavoda je prevelika

Ministar je ukratko prezentirao viziju zdravstvenog sustava te istaknuo snažnu podršku i jačanje uloge Zavoda na području podizanja stupnja zdravstvene zaštite na veću razinu u HNŽ/ K.

Upravno vijeće Zavoda je, među ostalim, usvojilo izvješće o potrošnji lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/ K. Zaključeno je da se moraju pojačati aktivnosti u cilju racionalizacije potrošnje i to redovnim kontrolama propisivanja i izdavanja lijekova.

Naime, potrošnja lijekova s Liste lijekova Zavoda je prevelika. Skrenuta je pozornost na veliku potrošnju inzulina, lijekova za snižavanje krvnog tlaka (lizinopril+hidroklorotizaid) i antibiotika (amoksicilin+klavulonska kiselina). Evidentirane su nepravilnosti u propisivanju većih količina lijekova od dozvoljenih te njihovo neevidentiranje u karton osiguranih osoba. Za 10 posto tako propisanih lijekova nema evidentiranih izvršenih usluga u jedinstvenom informatičkom programu Zavoda. Evidentirano je da više liječnika propisuje lijek istoj osiguranoj osobi i to u 65 posto slučajeva. Poražavajući je podatak u činjenici da je više od 1000 osiguranih osoba koje su dobivale recept za lijek u dva ili više domova zdravlja. Također, po jednoj osiguranoj osobi propisivano je pet recepata ili skoro duplo od optimalnog broja po osobi. Tako je potrošnja unatrag 6 godina porasla za preko 360 posto. Optimalna potrošnja na lijekove ukupno (lista lijekova na recept i bolnička lista lijekova) prema analizama WHO (Svjetske zdravstvene organizacije) različita je za pojedine države zavisno od BDP (Bruto društvenog proizvoda), ali se u prosjeku svodi na 10 posto. Da bi se pobrojane nepravilnosti smanjile Zavod će poduzeti potrebne mjere u skladu s nadležnostima u formi i obliku sankcioniranja odgovornih za nepravilno propisivanje i izdavanje lijeka.

Upravno vijeće Zavoda usvojilo je i Izvješće o privremenoj spriječenosti za rad osiguranika (bolovanje) preko 42 dana te je analizom bolovanja od 2006. do 2009. godine uočen porast broja osoba privremeno spriječenih za rad. Događalo da su neki liječnici ispisivali doznake za bolovanje za vrijeme rada u službi hitne pomoći, kao i da su liječnici pripravnici, u vrijeme kada su mijenjali starije liječnike u ambulantama, cijenili privremenu spriječenost za rad osiguranika i ispisivali doznake za bolovanje. Posebno je velik i neopravdan porast indeksa bolovanja poradi bolesti u trudnoći za 181 posto. Zabrinjavajući je porast bolovanja uzrokovan povredama (400 posto), što se odnosi na povrede izvan posla, odnosno na sve lomove i povrede koštano-mišićnog sustava. Zbog alarmantne situacije, kao mjera predostrožnosti održan je sastanak s ravnateljima domova zdravlja koji su, sukladno Pravilniku o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, povrede ili drugih okolnosti, imenovali prvostupanjska liječnička povjerenstva. Upravno vijeće Zavod će, zaključeno je, imenovati drugostupanjsko liječničko povjerenstvo, a Stručna služba izraditi plan kontrole nad radom izabranog liječnika i liječničkih povjerenstava u odobravanju bolovanja do i preko 42 dana.

Upravno vijeće Zavoda usvojilo je i mjere kojima bi se trebao smanjiti broj upućenih oboljelih osiguranih osoba na liječenje izvan županije i to posebno u ugovorne bolničke ustanove u F BiH. Analizom podataka vezanih uz provedena bolnička liječenja osiguranih osoba izvan HNŽ/ K od 2006. godine do sredine 2012. godine evidentirano je povećanje troškova takvog liječenja. Zabrinjavajući je podatak da je broj izdanih uputnica za liječenje izvan županije u ugovornim bolničkim ustanovama u F BiH porastao za 119 posto, a u Republiku Hrvatsku za 140 posto. Obzirom da Zavod kontinuirano ulaže značajna financijska sredstva u modernizaciju bolnica i uvođenje novih mogućnosti liječenja u županiji (kadar, prostor, oprema) te da su one dužne pružati zdravstvene usluge sukladno stupnju zdravstvene zaštite kojoj pripadaju utvrđenim važećim propisima. Evidentno je da liječnička komisija u pojedinim segmentima nije dosljedno vodila računa o mogućnostima liječenja u ugovornim bolničkim zdravstvenim ustanovama HNŽ/ K te je time nanesena materijalna štete Zavodu.

Upravno vijeće Zavoda usvojilo je i Izvješće o aktivnostima za početak primjene DRG kao novog modela plaćanja bolničkih usluga po metodi klasifikacije prema dijagnostičkim grupama u HNŽ/ K.

Također, donesena je Odluka o aktivnostima u vezi uvođenja Integriranog informacijskog sustava u zdravstvu kojim će se uvezati sve ugovorne zdravstvene ustanove u jedinstveni sustav s sustavom u ZZO HNŽ/ K. Ciljevi implementacije ovog projekta su osiguranje adekvatne kontrole propisivanja i izdavanje lijekova na recept, evidentiranje zdravstvenih usluga u zdravstvenim ustanovama i smanjenje troškova za izdane lijekove na teret ZZO HNŽ/ K.

Izmjenama i dopunama financijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/ K za 2012. godinu, donesena je odluka o povećavanju sredstva za materijalne troškove i poboljšanje standarda zdravstvenih djelatnika u HNŽ/ K.

Usvojen je i Pravilnik o načinu i uvjetima za upućivanje osiguranih osoba na liječenje izvan HNŽ/ K prema kojem Liječničko povjerenstvo može upućivati na liječenje u zdravstvene ustanove izvan županije/ kantona temeljem popisanih dijagnoza. Dakako, utvrđeno je Pravilnikom, osigurane osobe se mogu uputiti na liječenje izvan županije/ kantona za oboljenja koja se po šifri dijagnoze mogu liječiti u zdravstvenim ustanovama u HNŽ/ K, ukoliko poradi tehnoloških i drugih okolnosti te komplikacija u tijeku liječenja isto dovodi do životne ugroženosti osigurane osobe, priopćeno je iz Ureda za Odnose s javnošću Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanske županije.