Žensko i muško srce ne pate jednako

Ističući da „žensko i muško srce ne pate jednako", ona je rekla da su žene sklonije potcjenjivanju tegobe jer nemaju vremena biti bolesne i da, čak i u slučaju da posumnjaju da su doživjele infarkt, rjeđe pozovu službu Hitne pomoći nego muškarci.

- Vrijeme je da žene postanu svjesne da nisu imune na bolesti srca, rekla je Burazor i navela da na to posebno treba obratiti pozornost poslije 50. godine i ulaska u menopauzu, kad pada razina hormona estrogen koji je prije toga imao bitnu zaštitnu ulogu, piše B92.

Njezin sajvet ženama je da već poslije 20. godine trebaju poduzeti prve korake u preventivi, a poslije 30. godine korigirati sve faktore rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja.

Govoreći o sprječavanju faktora rizika, Burazor je prije svega preporučila održavanje normalne tjelesne težine, prelazak na zdrav način ishrane, redovne tjelesne aktivnosti, prestanak pušenja, kontrolu krvnog tlaka.

- Kod žena se obujam struka veći od 84 centimetra smatra faktorom rizika za nastanak bolesti srca i dijabetesa, a kod muškaraca normalan obujam struka treba biti manji od 94 centimetra, rekla je ona.

Burazor je navela da je u prevenciji na raspolaganju i acetilsalicilna kiselina, koju treba svakodnevno i doživotno unositi ako osoba poslije doživljenog infarkta ima rizik za bolesti srca veći od 10.