Temperature iznad 40 stupnjeva, ali nitko ne proglašava izvanredno stanje

...za proglašenje elementarne nepogode, ali se to, prema svemu sudeći, u BiH neće dogoditi. Saharske vrućine uslijed kojih nemali broj građana svaki dan kolaborira ili ima neke teže zdravstvene probleme nije rijetkost u našoj zemlji tijekom ljetnih mjeseci, ali do sada nikada nismo imali slučaj da bude proglašena elementarna nepogoda zbog vrućina. Napomenimo kako po standardima Svjetske zdravstvene organizacije kontinuirana temperatura od 35 stupnjeva Celzijevih predstavlja elementarnu nepogodu. U BiH su takve temperature na sceni od prošlog četvrtka, ali prema informacijama s kojima raspolažemo, i ne razmišlja se o mogućnosti proglašenja elementarne nepogode.

Piše: Dragan Bradvica / Dnevni list

Zakonska rješenja

Isto tako domaće zakonodavstvo ne regulira ovu problematiku i ne precizira kada se, uslijed visokih temperatura, konstatira elementarna nepogoda i proglašava neki vid izvanrednog stanja. Ipak, zakonom su predviđene preventivne mjere za zaštitu zdravlja ljudi od ove vrste prirodne nesreće, a mjere predlažu federalna i županijska ministarstva zdravstva te zavodi za javno zdravstvo i domovi zdravlja.
Iako u zakonu ima određenih "rupa", jasno je kako se može djelovati i na taj način zaštititi građane, ali, nažalost, to do sada nikada nije bio slučaj. Tako je diljem BiH proteklih godina bila česta slika da se u vrijeme najjačih vrućina na gradilištima mogli vidjeti radnici koji rade najteže fizičke poslove. Radi boljeg razumijevanja problema, napomenimo kako prema odredbi Svjetske zdravstvene organizacije čovjek može izraziti maksimum svojih kreativnih i drugih moći na radnom mjestu podnoseći temperaturu najviše do 35 stupnjeva.
- Ako se ta temperatura u kontinuitetu premašuje, onda je nužno poduzeti određene mjere za zaštitu ljudi, kao što je, primjerice, dvokratno radno vrijeme, kraći odmor i slično, navode iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Povećan broj intervencija

Kako su visoke temperature posljednjeg tjedna već počele uzimati svoj danak, potvrđuju nam iz službi hitne pomoći diljem zemlje. U prosjeku, posljednjih sedam dana intervencije liječnika povećane su za čak 40 posto. Kako nam pojašnjava liječnik sarajevske Hitne pomoći primarius Sakib Tukar, najčešće se radi o kroničnim bolesnicima koji se ne pridržavaju preporuka Zavoda za javno zdravstvo i općenito liječnika.
- Srećom, do sada smo imali većinom blaže oblike zdravstvenih poteškoća koje se mogu dovesti u izravnu vezu s visokim temperaturama, počevši od toplinske iscrpljenosti, toplotnih grčeva i sl., kazao je Tukar. Što se tiče težih oblika toplotnih udara, njih u Sarajevskoj županiji do sada nije bilo, ali imali su dva slučaja srčanog i dva oblika moždanog udara. Što se tiče ostalih pacijenata, uglavnom se radi o glavoboljama, vrtoglavici i mučninama. On i ovom prigodom poziva sve građane, osobito kronične bolesnike i starije osobe, da se pridržavaju liječničkih uputa kako se ponašati na vrlo visokim temperaturama.
- Najviše pozornosti moraju voditi srčani bolesnici i bolesnici sa živčanim distorzijama. Protiv prirode se ne može boriti te joj se treba prilagoditi, istaknuo je Tukar.
Vrlo slično stanje je i u Mostaru, gdje su posljednjih dana temperature na suncu iznosile i 50 stupnjeva Celzijevih. Djelatnici Hitne pomoći imaju pune ruke posla, ali, srećom, do sada se radilo samo o blažim oblicima zdravstvenih tegoba uzrokovanih visokim temperaturama (kolaboriranja, glavobolje...).
Iz Hitne pomoći Zenica kazali su nam kako posljednjih dana na terenu imaju od 30 do 35 intervencija na terenu. Niti u ovom gradu nisu zabilježeni najteži oblici toplotnog udara.

Zaštita i spašavanje

Prema tome, iz svega navedenog postavlja se logično pitanje radi li država u cjelini kao i mjerodavne institucije i tijela vlasti dovoljno i kvalitetno kako bi se sustavom zaštite i spašavanja odgovorilo na izazove prirodnih nepogoda i drugih nesreća. Prema svemu navedenom, jasno je kako ne stojimo najbolje sa zaštitom i spašavanjem, konkretno, u uvjetima ovih vrućina. Kod ove problematike, osim po život i zdravlje ljudi i životinja, pojavljuju se i fenomen suše i njegove posljedice po poljoprivredne kulture, dakle, prinose kod voća, povrća, žitarica, industrijskih biljaka o čemu se ne također ne vodi previše računa. Proteklih godina gotovo ništa se nije radilo na programskom planskom, strukturalnom i obrazovnom ojačavanju prevencije kao najvažnijeg područja zaštite i spašavanja. S obzirom na dosadašnju prasku, vlasti u BiH neće shvatiti ozbiljnost situacije dok se ne dogodi najgore.

Visoke temperature

Željko Majstorović, klimatolog Federalnog meteorološkog zavoda BiH, rekao nam je kako će današnje temperature biti nešto veće nego posljednjih dana, ali da se onda očekuje ponovni pad temperatura za nekoliko stupnjeva.
- Sve u svemu, do kraja tjedna biti će toplo, suho i vruće, a temperaturne vrijednosti kretat će se neznatno gore ili dolje, istaknuo je Majstorović. Osim toga, on navodi kako će temperature u svakom slučaju biti iznad višegodišnjih prosjeka.

Toplotni udar

Toplotni udar je jedna od najtežih komplikacija termičkog stresa. Do ovog stanja dolazi u uvjetima povišene vanjske temperature i visoke vlažnosti zraka, kao i kod pregrijanosti i dugotrajnog mišićnog rada. Uslijed intenzivnog izlaganja organizma toplini dolazi do otkazivanja termoregulatornih mehanizama, i u takvim slučajevima tjelesna temperatura može naglo porasti i u razmaku 10-15 minuta dostići i više od 41 stupanj Celzijev. To je praćeno neurološkom i općom tjelesnom disfunkcijom. Pretjerana toplina denaturira proteine, destabilizira fosfolipide i lipoproteine, što dovodi do kolapsa kardiovaskularnog sustava, otkazivanja mišića i organa, konvulzija, kome i u najtežem slučaju do smrti.

Nosite laganu odjeću

U cilju zaštite zdravlja od posljedica izazvanih visokim temperaturama, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH preporučuje stanovništvu da ograniči kretanje i vožnju od 11 do 17 sati jer su tad temperature najviše. Preporuke se osobito odnose na rizičnu skupinu stanovništva u koju spadaju kronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe s visokim tlakom itd), starije osobe, djeca i trudnice. Prostorije u kojima se boravi važno je dobro prozračiti tijekom noći ili rano ujutro, a preko dana prozore zatvoriti i navući rolete. U razdoblju vrućina stručnjaci savjetuju laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima. To je osobito važno za djecu. Odrasle osobe i djeca trebaju zaštititi oči naočalama koje imaju zaštitu od ultravioletnih zraka.