Sve o mastima koje svakodnevno koristimo. Evo koja je najzdravija opcija

Nutricionisti ih analiziraju, ponekad ih volimo, a ponekad su glavni negativac na jelovniku. Budući da ih koristimo gotovo svakodnevno, dobro je znati sve o njima i koje su zdravije opcije.

Masti su kombinacija zasićenih i nezasićenih masnih kiselina. Dobre, nezasićene masne kiseline nalaze se u ribi, orašastim plodovima i biljnim proizvodima. Loše masti mogu sadržavati transmasne kiseline koje su kancerogene i odgovorne za srčane bolesti, ali i zasićene masne kiseline koje sadrže proizvodi životinjskog porijekla poput mesa, jaja i mliječnih proizvoda te neki biljni proizvodi, primjerice kikiriki.

Iako se u zasićene masne kiseline najviše upire prstom jer mogu podići razinu lošeg (LDL) kolesterola, postoje i dobre zasićene masti koje mogu povisiti razinu dobrog (HDL) kolesterola. Jedna od njih je kokosova mast, koju nutricionisti posljednjih godina svrstavaju u skupinu najboljih namirnica.
Kokosova mast

Tajna kokosove masti je u zdravim srednjelančanim zasićenim masnim kiselinama koje tijelo lako probavlja u samo tri koraka dok mu za ostale vrste masnoća treba čak 26. Njih tijelo ne pohranjuje u masne zalihe, dakle salo, nego ih odmah pretvara u energiju. Srednjelančane masne kiseline čine oko 62 posto kokosove masti, a zdrave zasićene masnoće 91 posto. Stručnjaci se slažu da muškarci dnevno ne trebaju uzimati više od 30, a žene više od 20 grama zasićenih masti, što iznosi 270 odnosno 180 kalorija (5 grama ili jedna čajna žličica kokosove masti ima 45 kalorija).

Dobrobiti kokosove masti za zdravlje i načini primjene mnogobrojni su, zbog čega je i nazivaju superhranom. U brojnim analizama ističe se da kokosova mast pomaže u borbi protiv Alzheimerove bolesti, da ima antibakterijsko i antigljivično djelovanje, da sprečava bolesti srca i visok krvni tlak, liječi urinarne i bubrežne infekcije, štiti jetru, ublažava upale i artritis, jača imunološki sustav, poboljšava pamćenje i funkciju mozga. Unatoč uvriježenom mišljenju, kokos ne spada u orašaste plodove nego voće, a njegova mast u široku primjenu ušla je jer se može koristiti na bezbroj načina. Kokosova mast nema mirisa ni okusa, otporna je na visoke temperature te se na njoj može pržiti i peći baš sve - od jaja i povrća, do ribe i svih vrsta mesa: piletine, svinjetine, teletine...

Na nižim temperaturama kokosova je mast poput maslaca, no na temperaturi višoj od 25 Celzijevih stupnjeva omekša, pa je izvrsna zamjena za maslac u kolačima, posebice pitama. Ako je upotrebljavate kao zamjenu za maslac, dovoljna je 25 posto manja količina od one koja je navedena u receptu. Kokosova se mast može koristiti i u svim ostalim načinima pripreme hrane, pri pečenju, prženju i pirjanju raznih namirnica - mesa, ribe, krumpira, jaja... Ako recept zahtijeva tekuće masnoće, samo je treba otopiti u tavi. Jedan od sastojaka kokosove masti je i laurinska kiselina, koja je prirodni sastojak majčina mlijeka kao zaštita od infekcija za bebu, a istodobno je i prirodni konzervans zahvaljujući kojem jela traju dulje. Kokosovu mast moguće je koristiti kao namaz za kruh, dodati je u jutarnji smoothie, vodu, čak i u kavu umjesto mlijeka.

tportal.hr