Sunčanica

sunčanica, Simptomi sunčanice, sunčanica, sunčanica, simptomi
Sunčanica nastaje pretjeranim izlaganjem glave i potiljka visokim temperaturama na toplini sunca. Sunčanici su posebno izložene osobe koje rade ljeti na otvorenom te sportaši, a toplinski udar događa se i osobama koje rade u nerashlađenim zatvorenim prostorima u visokoj temperaturi.
Simptomi sunčanice mogu se javiti odmah tijekom izlaganja suncu i toplini, a najčešće se javljaju nekoliko sati nakon, obično pred spavanje.

Zašto dolazi do sunčanice

U vrućim danima ljudski organizam se nastoji hladiti znojenjem, a kako bi ono bilo učinkovitije, kroz kožu protječe veća količina krvi nego u umjerenim klimatskim uvjetima. Znojenjem dio tekućine iz tijela isparava, a ohlađena krv se vraća u cirkulaciju tijelom.Zbog gubitka tekućine zatim dolazi do poremećaja krvnog tlaka, a rad srca se ubrzava kako bi krv brže putovala tijelom.

Izlaganjem glave visokim temperaturama tijelo će slati više krvi u mozak kako bi se normalizirala njegova temperatura. Zbog toga krvne žile u mozgu natiču što uzrokuje glavobolju i nesvjesticu, a u ekstremnim slučajevima komu i smrt.
Simptomi sunčanice

Znakovi sunčanice slični su simptomima potresa mozga što govori da nije riječ o bezopasnom stanju te je potrebno odmah djelovati. Posjetite liječnika osjetite li sljedeće znakove:

povišena tjelesna temperatura,
glavobolja,
vrtoglavica,
crvenilo lica,
suha koža,
smušenost,
preosjetljivost očiju na svjetlo,
mučnina,
zujanje u ušima,
opća tjelesna slabost,
proširene zjenice,
plitko disanje,
ubrzan rad srca.

Liječenje sunčanice

Kod teške sunčanice potrebno je posjetiti liječnika. U blažim slučajevima ili kada je liječnik na velikoj udaljenosti te prijevoz bolesnika predstavlja veću opasnost, važno je odmah početi snižavati tjelesnu temperaturu.

Osobu je potrebno odmah skloniti sa sunca u hlad ili rashlađenu prostoriju, postaviti u poluležeći položaj i ukloniti zagrijanu odjeću. Tjelesnu temperaturu potrebno je sniziti laganim polijevanjem vodom i stavljanjem hladnih obloga na čelo i potiljak.
Prohladna kupka ili hladni tuš mogu brzo i učinkovito sniziti tjelesnu temperaturu.

Ako je moguće, temperaturu oboljelog treba redovito mjeriti i sniziti ispod 38 Celzijevih stupnjeva. Također, bolesnik treba piti što više vode, a nikako napitke koji zagrijavaju kao što je kava ili alkohol.

U slučaju da dođe do toplinskog udara i nesvjestice, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć i hospitalizirati oboljelu osobu. Tjelesna temperatura veća od 40 Celzijevih stupnjeva može biti fatalna zbog čega je potrebno odmah reagirati kod sumnje na toplinski udar.

Posljedice sunčanice

Nakon sunčanice još danima osoba može patiti od glavobolje, biti osjetljiva na zvukove i svjetlost te osjećati zujanje u ušima. Potreban je duži odmor u hladnoj prostoriji uz izbjegavanje televizijskih i ekrana mobilnih uređaja.

Posljedice sunčanice mogu se ublažiti konzumiranjem veće količine voća i povrća koji su bogati vodom te izbjegavanjem slane hrane, kave, cigareta i alkohola.

Sunčanica kod djece

Djeca su posebno osjetljiva na visoke temperature, a što je dijSunčanica kod mlađe djece prepoznaje se po crvenilu u licu, osjetno toploj koži i razdražljivosti, a u težim slučajevima može dovesti do povraćanja. Starija djeca žalit će se na glavobolju i mučninu. Često simptomi nalikuju simptomima gripe što može zbuniti roditelje.ete mlađe, razvit će teže simptome.
Ako je izmjerena temperatura veća od 38 Celzijevih stupnjeva, potrebno je odmah početi rashlađivati organizam kao i kod odraslih. U slučaju da je dijete povraćalo, važno je da konzumira mnogo tekućine, ali u manjim količinama kako bi se izbjegao osjećaj mučnine.

Kod sumnje na sunčanicu najbolje je odmah dijete odvesti liječniku jer ponekad mogu biti potrebni i lijekovi za snižavanje tjelesne temperature.

Djecu je prilikom boravka na suncu potrebno zaštititi šeširićima i kremom za sunčanje te paziti da konzumiraju dovoljno tekućine.

Kako spriječiti sunčanicu

Kako biste izbjegli sunčanicu, u vrućim ljetnim danima držite se sljedećih savjeta:

Povećajte dnevnu konzumaciju vode; ako provodite mnogo vremena na otvorenom, uvijek sa sobom nosite bocu vode.
Izbjegavajte boravak na najjačem suncu, odnosno od 10 sati ujutro do 4 popodne, posebno ako patite od srčanih problema.
Ako provedete mnogo vremena u jako rashlađenom prostoru, nemojte naglo izlaziti na visoke vanjske temperature.
Nosite udobnu, pamučnu ili lanenu te širu odjeću, a izbjegavajte sintetičke materijale.
Ako ste primorani boraviti na jakom suncu, nosite lagane marame na glavi ili šešire širokog oboda, a potiljak i čelo povremeno polijevajte hladnom vodom.