Pretilost je jedna od češćih bolesti 21. stoljeća

Pretilost je jedna od češćih bolesti 21. stoljeća
Pretilost je jedna od češćih bolesti 21. stoljeća koja dugoročno predstavlja osnovu za razvitak teških kroničnih oboljenja.
Gotovo 20 % djece i adolescenata u razvijenim zemljama danas ima prekomjernu tjelesnu težinu, a i Hrvatska, nažalost, sve snažnije slijedi taj trend. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2013. godine, u Hrvatskoj je pretilo više od 20 % dječaka i 15 % djevojčica. Upravo zato sve se više pozornosti posvećuje prevenciji pretilosti kod djece.
Odnos prema tijelu
Na pretilost, osim prevelikog unosa energije i njene nedovoljne potrošnje, utječu i čimbenici poput genetskog naslijeđa, društveno-ekonomskog statusa, razine stresa i slično. U djetinjstvu ona značajno utječe na razinu samopouzdanja i odnosa prema vlastitom tijelu, što može dovesti i do teških poremećaja u prehrani. Zanimljiva je činjenica da dijete koje je pretilo istovremeno može biti pothranjeno. To znači da je njegov dnevni unos energije prekomjeran, dok je istodobno unos manjkav mikronutrijentima - mineralima i vitaminima koji su nam svakodnevno potrebni. Najveći je problem što pretilost kod djece uvelike povećava rizik za razvijanje kroničnih bolesti u odrasloj dobi. Tako dugoročno ona može biti osnova za astmu, dijabetes, ali i neka druga teška oboljenja poput kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.
Užurbani način života roditeljima danas ostavlja malo vremena za promoviranje pravilnih prehrambenih navika svojoj djeci. Pravilan raspored obroka i obiteljsko objedovanje za stolom nekada je bilo svakodnevica, a danas je rijetkost. Osim toga, djeci su lako dostupni izvori brze hrane i grickalice kao zamjena za hranjiv obrok. Još jedan od faktora koji pridonosi pojavi pretilosti kod djece i mladih je nedostatak tjelesne aktivnosti. Procjenjuje se da adolescenti danas u prosjeku provode više od četiri sata dnevno ispred ekrana.
Postavlja se pitanje na koji način roditelji mogu utjecati na dijete koje već pati od prekomjerne tjelesne težine. Čak i najmanja promjena može dovesti do velikih rezultata. Roditeljima koji imaju pretilo dijete savjetuje se da ga potaknu vlastitim primjerom te da kao obitelj stvore zajedničke zdrave navike.
Obiteljski obroci
Preporuča se uvesti promjene poput redovitih obiteljskih obroka te zajedničkih tjelesnih aktivnosti. Prilikom kupnje namirnica valja ograničiti kupovinu grickalica, slatkiša i sokova te potaknuti dijete da samo izabere voće ili povrće koje bi voljelo pojesti. Osim toga, istraživanje tvrtke Nestlé pokazalo je kako djeca koja pomažu u pripremi obroka jedu značajno više povrća od djece koja ne sudjeluju u kuhanju. Bitno je, također, obratiti pozornost na veličinu porcije koju serviramo djetetu, s obzirom na to da su potrebe djece znatno drugačije od potreba odraslih.
Nije lako promijeniti životne navike čak ni kod djece. Stoga je potrebna motivacija, podrška i pozitivno okruženje, pogotovo kada su u pitanju djeca koja često ne razumiju iz kojeg razloga trebaju promijeniti dosadašnje navike. Ustrajnost roditelja i uključivanje cijele obitelji u proces promjene prehrambenih navika jedini je način kako pravilno i dugoročno roditelj može utjecati na svoje dijete i osigurati mu dobre temelje da jednog dana bude zdrava odrasla osoba