Prednosti mediteranske prehrane

... sve nutritivne potrebe organizma. Mediteranska prehrana podrazumijeva umjerenu upotrebu sira, mesa i mlijeka.

Mediteranska prehrana

U mediteranskoj prehrani je povećan unos svježeg povrća i voća koji uz minerale i vitamine predstavljaju bogat izvor dijetalnih vlakana, upotrebu masti koja je sadržana u obliku maslinovog ulja, visok unos složenih ugljikohidrata poput riže, krumpira, tijesta i palente te redovit unos ribe koja je bogata omega 3 masnim kiselinama.

Podrazumijeva svakodnevne obroke od krompira, tjestenine ili riže, proizvode od žita i žitarice, gorko voće poput radiča, maslačka, rikule, raštike i brokule, voće te uz večernji obrok piti čašu crnog vina. Svaki obrok treba žvakati dugo i polako, a nakon svakog obroka treba odmoriti pola sata.

Tri do četiri puta tjedno je potrebno jesti mahunarke poput graška, boba, graha, slanutka i leće, svako jelo treba začiniti maslinovim uljem i obilato koristiti umak od paradajza.

Barem jednom tjedno treba jesti plavu ribu, koristiti proizvode od mlijeka i piti mlijeko, jesti tjedno tri jaja i smanjiti konzumaciju mesa na dva puta tjedno.

Više je prednosti mediteranske prehrane, pa tako čuva srce jer smanjuje nakupljanje masti na stijenkama krvnih žila, poboljšava poslovnu efikasnost jer smanjuje parametre metaboličkog sindroma, povećava seksualnost, smanjuje rizik od kroničnih bolesti, štiti od raka dojke i sprječava metabolički sindrom.

Ne zahtijeva ništa osim zdrave, čiste i prirodne hrane zbog čega se smatra važnom kod tretiranja i same prevencije raznih bolesti i zdravstvenih stanja. Smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2 i tako može pomoći kontrolirati šećera bez upotrebe lijekova.

Isto tako smanjuje rizik od raka nakon menopauze, a ukoliko je osoba u depresiji savjetuje se da svoju dosadašnju prehranu zamijeni mediteranskom.

Mediteranska dijeta

Ako ste razmišljali o zdravom načinu mršavljenja onda je za vas mediteranska dijeta. Takva vrsta prehrane podrazumijeva orašaste plodove, maslinovo ulje, žitarice, sezonsko voće i povrće, tjesteninu i kruh.

U svakom jelovniku treba biti puno zdravih masnoća s puno manjim unosom namirnica bogatih LDL kolesterolom i mora se prilagoditi svakom godišnjem dobu.

Kod mediteranske dijete ne postoji tačan raspored jela. Važno je svaki dan voditi računa o raznovrsnosti namirnica i da izbjegavate gazirana pića, mesne prerađevine, slatkiše i rafinirana ulja.

Dok ste na posebnom režimu prehrane izbjegavajte proizvode od bijelog brašna, paštete, salame te sve na čemu piše da ima manji postotak kalorija. Pritom se misli na dijetalne proizvode jer se u njima nalazi puno nezdravih sastojaka.

Ako ogladnite između doručka i ručka za međuobrok možete birati između orašastih plodova, mrkve, jabuke, meda, jogurta, borovnica, malina i kupina. Važno je da namirnice zadovolje sve potrebe organizma.

Slijedi prijedlog jelovnika koji možete prilagođavati svojim željama. Tako za doručak možete pojesti pahuljice i jogurt. Za međuobrok sezonsko voće, a za večeru salatu od paradajza, maslinovog ulja i komad kruha.

Dijeta je bogata složenim ugljikohidratima, nezasićenim masnoćama i vlaknima, a zbog čega smanjuje rizik od bolesti srca.

Nutricionisti su složni kako se radi o najzdravijem načinu prehrane s kojim će se spriječiti brojne bolesti i uspješno kontrolirati broj kilograma.