Pazite se insekata, jer alergičari mogu imati kobne posljedice!

Pazite se insekata, jer alergičari mogu imati kobne posljedice!
U Hrvatskoj nema velikog broja otrovnih kukaca, ali ubodi pčela, osa, stršljena i krpelja mogu biti opasni.
To se uglavnom događa zbog alergijske reakcije osoba na ubode. Većina niti ne zna je li alergična na ubod insekta sve dok se ne pojavi reakcija. Simptomi anafilaksije su najčešće vrtoglavica, mučnine, proljev, otok jezika i otežano disanje. Posebne neugodnosti mogu imati oni koji vole slatku hranu. Zanimljivo je da insekti biraju žrtvu po mirisu tijela i znoju, pa sukladno tome, ljeti treba izbjegavati voćne proizvode za njegu tijela, opojne mirise, voćne sokove i lepršavu odjeću svjetlijih boja.

Dječju kožu gotovo svi insekti naprosto obožavaju te su skloni ubodima i ubrizgavanju otrova. S Kliničkog odjela za imunologiju i alergologiju KBC-a Osijek upozoravaju na velik porast broja osoba alergičnih na ubode kukaca i to s teškim reakcijama koje završavaju anafilaktičkim šokovima. O kolikom je porastu osjetljivih na ubode kukaca riječ dovoljno govori i činjenica da u gotovo svakom dežurstvu liječnici KBC-a ovih dana prime bar jednog pacijenta, što je za Glas Slavonije potvrdila i pročelnica Kliničkog odjela, dr. sc. Višnja Prus.

Sezona je počela


'Sezona je pčela, osa i stršljena te gotovo nemamo dežurstvo u kojem nam netko ne stigne s teškom reakcijom. Najteže reakcije su anafilaktički šokovi koji mogu u roku od nekoliko minuta životno ugroziti bolesnika. Tada dolazi do gušenja, pada tlaka i općeg šoka. U takvim je slučajevima bitno da Hitna pomoć odmah reagira i pacijentu pruži antišok terapiju. Većina takvih reakcija prođe dobro, no velik dio je i visokorizičan. Tako smo imali nekoliko pacijenata koji su završili na JIL-u, na respiratorima', kaže dr. sc. Prus, te upozorava kako oboljeli ne smiju nositi odjeću žarkih boja ni upotrebljavati parfeme i dezodoranse.

'Na području Osijeka imamo takvih pet bolesnika svih životnih dobi. Bitno je da takvi pacijenti kod sebe uvijek imaju cijelu antišok-terapiju i autoinjektor s adrenalinom da si u danom trenutku kod ponovne rekacije mogu spasiti život do dolaske Hitne pomoći', zaključuje dr. sc. Prus. Zanimljivost je da osobe koje imaju problema s alergijskim reakcijama na ubode kukaca upravo neodoljivo privlače kukce zbog za sada nejasnih razloga. Stoga, kako upozoravaju u KBC-u, takve osobe ne smiju nositi žarke boje, upotrebljavati parfeme i dezodoranse, jesti na otvorenom, niti panično mahati kada se kukac pojavi. Odnosno, ne smiju raditi ništa što privlači kukce, te uz sebe moraju uvijek nositi mobitel i terapiju jer u roku od tri do pet minuta nakon uboda može doći do smrti.

Krpelji vole zelenilo


Treba reći i da krpelji i razni insekti svoje stanište imaju i u gradskim parkovima i omalenim zelenim površinama. S problematičnim se slučajevima uboda insekata, najčešće krpelja, u ovo vrijeme bujanja vegetacije često susreće dr. Ivanka Muršić, specijalist dermatolog. 'S ljetom stižu insekti. Boravak ljudi u prirodi se produljuje, a time i povećava opasnost od njihovih nasrtaja. Ugriz ili ubod se događa zbog samoobrane ili zato što se neki insekti hrane krvlju. Tijekom uboda oni ispuštaju slinu ili otrov i dolazi do reakcije na sam ubod, na kemijsko djelovanje otrova ili na moguće antigene - tvari koje prouzročavaju alergijsku reakciju. Kod preosjetljivih i alergičnih osoba može doći i do anafilaktičkog šoka, za život opasnog stanja', priča dr. Muršić.

Znaci opasnosti

Prema njezinim riječima, bljedoća, nesvjestica, znojenje i osjećaj nedostatka zraka, opći su znaci opasnosti na koje se mora hitno reagirati. Žrtvu u takvom stanju u što kraćem vremenu treba odvesti najbližem liječniku. 'Najčešće su potrebne injekcije kortikosteroida, a ponekad i adrenalina ili čak postupak reanimacije. Unatoč svim poduzetim mjerama, moguć je smrtni ishod kod nekih posebno osjetljivih osoba ili ako je broj uboda insekata veći. Zbog toga svima savjetujemo oprez i korištenje sredstava preventive. To su najčešće razni preparati ili maziva koja se stavljaju na otkrivene dijelove kože', zaključuje dr. Muršić.

Glas Slavonije