Odvratne stvari koje svaki dan jedemo

Odvratne stvari koje svaki dan jedemo
Od kruha, gaziranih sokova, tjestenine do sočnih odrezaka i svega ostaloga što se nađe na našem stolu, spomenutih opasnih sastojaka za naš organizam ima posvuda.

U nastavku donosimo pet odvratnih stvari koje svaki dan unosimo u organizam, a da pritom nismo ni svjesni kakve sve posljedice ostavljaju na nama.

Azodikarbonamid u kruhu

Poznati lanac popularnih sendviča Subway našao se na udaru javnosti nakon što je obznanjeno da njihovi proizvodi sadrže opasnu kemikaliju, koja je inače glavni sastojak đonova cipela i madraca na napuhavanje.

Riječ je o kemikaliji azodikarbonamid. No, nije Subway jedini. Ovaj opasan sastojak koristi se i pecivima McDonald'sa, Burger Kinga, Starbucksa, baš kao i u većini pekarskih proizvoda u trgovinama i restoranima.

Plastične mikrogranule ('mikrokrevetići') u ribama i vodi

Već godinama industrija proizvoda za široku potrošnju ''uvaljuje'' nam plastične mikrogranule u pakiranjima pasti za zube, tekućim sapunima za ruke i sličnim proizvodima za osobnu higijenu te u sredstvima za čišćenje.

Sve to nije bilo posebno zabrinjavajuće dok u vodi i u ribama nije pronađena znatna količina polietilena, odnosno tih ''mikrokrevetića'' koji su manji od milimetra. Zbog toga znanstvenici pozivaju da pakiranja koja sadrže polietilen odmah izbacimo iz upotrebe.

Bromirano biljno ulje

Riječ je o običnom biljnom ulju kojem je dodan kemijski element brom. Iako je prvotno bilo namijenjeno odjeći koja treba biti ''imuna'' na vatru i visoke temperature, s vremenom je postalo sastavni dio omiljenih gaziranih sokova!

Vrlo je štetno za organizam, izaziva neurološke probleme, a kod fetusa i ozbiljna oštećenja. Istraživanja su pokazala da utječe i na plodnost te da ozbiljno oštećuje razna tkiva. Bromirano biljno ulje zabranjeno je u mnogim europskim zemljama.¸

Fruktozni (kukuruzni) sirup i umjetni zaslađivači

HFCS je u startu bio vrlo privlačna alternativa šećeru. Sastoji se od glukoze, fruktoze i oko 20 posto vode. Bio je stabilan u kiselim pićima i jelima te nije utjecao na njihov okus, a sirovina od koje se radi bila je dostupna i jeftina.

Prehrambena industrija je prihvatila HFCS s oduševljenjem. Bio je trostruko jeftiniji od šećera, zbog čega je Coca-Cola od 80-tih prešla na tu sirovinu. Uskoro je završio u svim mogućim jelima, računajući i tjesteninu i meso. Pokazao se i kao dobar konzervans.

No, sa zdravljem je drugačija priča. HFCS oštećuje jetru, izaziva dijabetes i srčane probleme, te izaziva pretilost.

Transglutaminaza, odnosno ljepilo za meso

Mnogi otpadni komadi mesa danas se lijepe transglutaminazom, poznatom kao ljepilo za meso - koje je tako dobro da lijepljeni komad mesa izgleda kao i bilo koji drugi skupi odrezak. Budući da proces ne ostavlja trag, nikad ne znate jedete li kvalitetan odrezak ili onaj napravljen od mesnog otpada.

Vrlo je opasan za zdravlje s obzirom da je nemoguće utvrditi uzrok nekog trovanja, dođe li do njega.

Danas čak 35 posto prehrambenih proizvoda koristi ljepilo za meso, pa tako i većina mliječnih proizvoda, tofu, pa čak i žitarice.

I.La./salon.com