Mračna strana energetskih pića

zagreb beograd party, brucošijada, Zagreb, studenti, party, WikiLeaks, muslimani, mladež, ljubav, sex, Nova godina, silvestrovo, zabava, rođendan, pogreška, šampanjac, račun, party, energetska pića, party, zabava, izlasci, party, mostarac bez dlake na jeziku , mostarke
Što je tako loše u povećanju energije i budnosti, posebice ako se radi o piću reklamiranom kao biljnom pripravku s ostalim „prirodnim" sastojcima?

Puno toga lošeg može se nabrojati kad se radi o energetskim pićima, uključujući nezdrave sastojke i potencijalno opasne posljedice na zdravlje.

Neke od učestalijih nuspojava koje nastaju kao posljedica konzumacije energetskih pića uključuju: ubrzan rad srca, povišen tlak, tjeskobu, glavobolju i nepravilan san. Ove godine istraživanje u medicinskom časopisu Pediatrics upozorilo je na štetnost energetskih pića i navelo potencijalne štetne posljedice poput lupanja srca, napada, moždanog udara pa čak i iznenadne smrti. Prošle su godine u SAD-u nadležne institucije počele bilježiti broj predoziranja energetskim pićima i nuspojavama koje ta pića izazivaju. U tri mjeseca zabilježeno je 677 slučajeva, a popis simptoma povezanih s korištenjem energetskih pića uključuje napadaje, halucinacije, ubrzan rad srca, bolove u prsima, povišen tlak, razdražljivost.

Dva najčešća sastojka u energetskim napitcima su šećer i kofein. Ovi sastojci privremeno stimuliraju, ali dugoročno rezultiraju gubitkom energije zbog zamora u radu nadbubrežne žlijezde.

Jedan od brojnih zdravstvenih problema koje uzrokuje rafinirani šećer je i rizik od dijabetesa koji je dosegao epidemijske razmjere u SAD-u. Velike količine šećera mogu preopteretiti gušteraču, organ zadužen za proizvodnju hormona inzulina koji kod unosa šećera pomaže u reguliranju njegove količine. Ukoliko gušterača postane "istrošena" zbog unosa pretjeranih količina šećera, može se razviti dijabetes.

Neka energetska pića sadrže i do sedam puta više kofeina nego šalica kave. Dok se male količine kofeina ne smatraju opasnima, višak kofeina može previše stimulirati središnji živčani sustav, povisiti tlak i ubrzati otkucaje srca.

Kofein stvara ovisnost, a simptomi prilikom odvikavanja uključuju glavobolje i razdražljivost. Kofein također uzrokuje gubitak vitamina B koji je neophodan za normalno stvaranje energije.

Ukoliko se u energetskim pićima ne koristi šećer, onda se dodaju opasni umjetni zaslađivači. Najopasniji među njima najvjerojatnije je aspartam, iako je kao zamjena za šećer u porastu i sukraloza. Sukraloza je klorinirani organski spoj koji pripada skupini spojeva koji sadrže nekoliko tvari za koje se zna da su opasne za biljke i životinje i koje se povezuju s deformacijama kod prenatalnih i postnatalnih stanja. Tijelo ne prepoznaje umjetne zaslađivače poput sukraloze kao hranu, već ih u osnovi procesira kao toksine.

Potencijalno opasni sastojci koji se mogu naći u energetskim napitcima uključuju i:

natrijev benzoat - prošlogodišnja studija koju su proveli stručnjaci iz područja molekularne biologije i biotehnologije povezala je uobičajeni konzervans energetskih pića, natrijev benzoat, s oštećenjem stanica i povećanom proizvodnjom slobodnih radikala. Povrh toga, zabrinjavajuća je i činjenica da natrijev benzoat u kombinaciji s vitaminom C potencira nastanak karcinogena benzena
fenilalanin - iako je to jedna od esencijalnih aminokiselina, također je i neurotoksin i jedan od tri glavna sastojka potrebna za izgradnju aspartama. Preveliki unos može preopteretiti neurone u mozgu do točke stanične smrti
guaranu - guaranin se dobiva iz sjemenki biljke guarane, koje sadrže 3 do 4 puta više kofeina nego zrna kave
efedru - efedra se opisuje kao droga koja povisuje brzinu otkucaja srca i krvni tlak već pri niskim dozama, a pri povišenim dozama može uzrokovati moždani udar, napadaj, pa čak i smrt.

Postoje brojni drugi načini za sigurnije postizanje većih zaliha energije u tijelu od korištenja energetskih pića. Dugoročno je to aktivan stil života u kombinaciji s dovoljno sna, izbjegavanjem toksina i stresa, kao i zdrava prehrana bogata nutrijentima

Izvor: Biologija.com.hr