Mostarska liječnica Anita Gunarić sudjelovala kao predavač na 28. kongresu Europske akademije dermatologije i venerologije u Madridu

dr. Anita Gunarić, kongres Europske akademije dermatologije i venerologije

Mostarska liječnica Anita Gunarić, specijalistica dermatovenerologije Sveučilišne kliničke bolnice Mostar sudjelovala je kao pozivni predavač na 28. kongresu Europske akademije dermatologije i venerologije održanom od 09. do 13. listopada 2019. godine u Madridu.

Doktorica Gunarić osvrnula se na sve veću problematiku profesionalne izloženosti ultraljubičastom zračenju radnika na otvorenom i rizik za razvojem nemelanomskih karcinoma kože.

-Službena objava Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu 2009. godine procjenjuje da je ultraljubičasto zračenje karcinogen u 36 sektora zapošljavanja Europske unije i da je oko 14,5 milijuna radnika na otvorenom izloženo sunčevom zračenju provodeći najmanje 75% radnog vremena na otvorenom, ističe doktorica Gunarić za Hercegovina.info, te dodaje: 

-Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma i Svjetska zdravstvena organizacija izloženost sunčevom ultraljubičastom zračenju klasificiraju kao karcinogen skupine 1 koji je povezan s najvišom razinom uzročnosti za karcinom kože.  Procjenjuje se da se rizik od razvoja karcinoma kože značajno povećava i više od 100% s pet ili više godina rada na otvorenom te da su radnici na otvorenom izloženi 2–3 puta većoj dozi ultraljubičastog zračenja od radnika u zatvorenom.

Doktorica Gunarić je istaknula da su, unatoč snažnim dokazima, radnici na otvorenom izloženi visokoj razini ultraljubičastog zračenja od sunca, da razvijaju mnogo veću učestalost nemelanomskih karcinoma kože te da ova povezanost još uvijek nije prevedena u zajednički europski ili nacionalni standard o zaštiti od ultraljubičastog zračenja.

-Većina zemalja članica EU nema zakonodavstvo kojim bi se radnici na otvorenom zaštitili od UV zračenja. Do danas je samo sedam europskih zemalja prepoznalo profesionalni karcinom kože izazvan ultraljubičastim zračenjem kao profesionalnu bolest. Jedino boljim mjerama zaštite na radnom mjestu, prevencijom putem kampanja podizanja svijesti i snažnom mrežom podrške moguće je radnicima koji rade na otvorenom poboljšati kvalitetu života i stopu preživljavanja prilikom pojave nemelanomskih karcinoma kože, zaključila je za Hercegovina.info doktorica Gunarić.