Kako se pravilno rashladiti ljeti?

Kako se pravilno rashladiti ljeti?
Kako ne bismo ugrozili zdravlje, stručnjaci podsjećaju da se strogo pridržavamo pravilne upotrebe aparata za rashlađivanje zraka. Posljednjih godina znatno je povećan broj klimatiziranih prostorija u stanovima i u poslovnim prostorijama kako bi se osigurali ugodniji životni i radni uvjeti.

Postavlja se pitanje da li je strah od klima-uređaja opravdan ili ne, ako poštujemo pravila za korištenje nije...

Tokom toplih dana svi težimo da se rashladimo, pri čemu je važno istaknuti da prijelaz iz tople u hladnu sredinu i obrnuto ne treba činiti naglo i temperaturna razlika ne treba biti velika.

Također osoba koje se preznojila ne bi trebala izlaziti ili ulaziti iz vanjske sredine u klimatiziranu prostoriju, jer to može izazvati temperaturni kolaps.

Zna se da dugotrajno izlaganje hladnoći ima utjecaja na metabolizam što je rezultat smanjenja prometa materija u mišićima. Cirkulacija je usporenija pa se i sve druge aktivnosti u mišićima, krvnim putevima i živcima odvijaju sporije.

Međutim, mnogo važniji je aspekt kratkotrajnog naglog prelaza iz tople u hladnu sredinu i obrnuto, jer nažalost, mnogo je onih koji zloupotrebljavaju primjenu klima-uređaja i zaboravljaju osnovno pravilo da velika razlika u temperaturi unutrašnjeg i vanjskog zraka šteti zdravlju.

Zbog toga su u ljetnim mjesecima česte prehlade, kašalj, akutna upala grla, ždrijela i bronhija.

Liječnici naglašavaju da je to razumljivo, jer ako se sa tridesetak stupnjeva vanjske temperature uđe u prostoriju u kojoj je jedva dvadesetak, prehlada je skoro neizbježna jer se organizam ne može u kratkom vremenu adaptirati na naglu promjenu temperature i dolazi do svojevrsnog šoka koji negativno utječe na zdravlje.

Zbog toga liječnici savjetuju da razlika između vanjske i unutrašnje temperature zraka ne bude veća od sedam do deset stupnjeva i da se prilikom izlaska iz rashlađene prostorije kraće vrijeme provede u prostoriji koja se ne rashlađuje kako bi se organizam bar malo adaptirao na nagli skok temperature.

Stručnjaci upozoravaju da je održavanje i čišćenje klima-uređaja također veoma važno, jer ukoliko se barem jednom godišnje ne očisti, filter kroz koji izlazi rashlađeni zrak pod pritiskom može postati idealno mjesto za razvoj štetnih mikroorganizama (bakterija ili gljivica) od kojih neki mogu izazvati i upalu pluća.

Ako klima-uređaje ne koristimo kako treba, klimatizacija prostorija u kojima boravimo može pogoršavati efekte artritisa i neuritisa, a nepovoljno utječe i na osobe koje već imaju probleme sa sinusima. Hladnoća u stanu može dovesti do upale uha, a poslije boravka u prostoriji sa klima-uređajem nisu rijetki ni ukočenost i bolovi u vratu.

Zbog nepravilnog korištenja klima-uređaja može doći do ukočenosti mišića lica, ukočenosti i bolova u vratu koji nastaju zbog blokade mišića poslije izlaganja hladnoći.

Mišićima je za funkcioniranje neophodna toplina, a ako ona nedostaje mišići smanjuju svoje funkcioniranje da bi sačuvali toplinu.

Ukoliko dođe do ovakve blokade, liječnici kažu da treba popiti magnezij i vitamine B grupe koji pozitivno djeluju na rad živaca i mišića.

Ventilatori također mogu olakšati podnošenje visokih temperatura, ali ako je vanjska temperatura iznad 30 stupnjeva, ventilator će biti manje efikasan od klima uređaja ili tuširanja hladnom vodom. Neurolozi posebno apeliraju na pravilno korištenje klima-uređaja kada se radi o pacijentima sa neurološkim problemima, posebno onim koji su doživjeli moždani udar.

Njima se savjetuje da ne budu direktno izloženi radu klima-uređaja, već da borave u drugoj prostoriji dok se temperatura u cijelom stanu ne ujednači da ne bi došlo do negativnog utjecaja na krvne puteve.
(Obiteljski.com)