Hrana od koje bježi prehlada

Hrana od koje bježi prehlada
Zbog toga je neophodno ojačati imunitet zdravom ishranom punom vitamina, minerala i antioksidanasa.

Viroze i prehlade najčešće su respiratorne bolesti, a u prosjeku se s blažim oblikom svi susretnu dva do tri puta godišnje.

Najbolje ih je spriječiti i boriti se protiv njih na prirodan način. Često pranje ruku, redovito vježbanje i unošenje vitamina u organizam odlična su prevencija, ali i određene namirnice pomoći će izgradnji imuniteta kojim će se organizam boriti protiv prehlade, pišu Nezavisne novine.

Jogurt, bijeli luk, zeleno lisnato povrće, citrusi, riba, orašasti plodovi... pomoći će da vas virusi i prehlade obilaze ove sezone.

Citrusi
Grejp, limun, naranče, mandarine i limeta najbolji su borci protiv virusa i prehlade u zimskim mjesecima zbog velike količine vitamina C. Unošenje velike količine citrusa pomoći će u sprečavanju prehlade, a ako ste već prehlađeni, pomoći će vam da kraće traje.

Oni koji ne vole guliti citruse i jesti ih dok su na poslu, mogu kod kuće iscijediti njihov sok koji mogu ponijeti sa sobom.

Veoma je teško predozirati se vitaminom C, tako da slobodno možete konzumirati citruse koliko god želite.

Bijeli luk
Odlična svojstva bijelog luka tjeraju bakterije. Alicin koji se nalazi u bijelom luku odgovoran je za njegova antimikrobna i antibakterijska svojstva.

Bijeli luk pomaže i kod održavanja zdrave crijevne flore uz pomoć koje se tijelo oslobađa od toksina, bakterija i virusa.

On je također bogat antioksidansima, a najbolje iz njega se dobije ako se jede sirov.

Riba
Masnija riba kao što su losos, tuna i skuša bogata je omega-3 masnim kiselinama koje smanjuju upale u organizmu.

Omega-3 masne kiseline mogu biti odlične za prevenciju prehlade.

Riba takođe sadrži i velike količine vitamina D koji je važan za jak imunitet.

Orašasti plodovi
Lješnjaci, bademi i brazilski orasi odličan su izvor cinka i selena. Cink je mineral bitan za zacjeljivanje rana, dijeljenje ćelija i sintezu proteina. Ublažava simptome prehlade i gripa. Selen je bitan za sintezu DNK i pravilnu funkciju štitne žlijezde i štiti tijelo od oksidativnog stresa i infekcija.

Probiotici
Bakterije iz mliječnih proizvoda dobre su za zdravlje, pogotovo one iz probiotika kao što su jogurt ili kefir.

Česta konzumacija probiotika odlična je za zdravlje probavnog trakta i pomaže u izbacivanju loših bakterija iz organizma. Probiotici čiste cijeli organizam i zato ih je dobro konzumirati u velikim količinama pogotovo u vrijeme prehlada.

Zeleno lisnato povrće
Iako ljudi obično povezuju citruse s vitaminom C, veliki izvor je i zeleno lisnato povrće kao što su špinat, kelj, blitva i rukola.

Ovo povrće preporučuje se konzumirati uz minimalnu termičku obradu kako bi se sačuvali vitamini i minerali. Kada ih kuhate, što su namirnice tamnije zelene, to znači da imaju više hranjivih tvari i bolja su zaštita od prehlade.

Čaj
Svi piju čaj kada se prehlade, ali on može biti i vrlo koristan kao preventivno sredstvo. Crni, zeleni i bijeli čaj sadrže grupu antioksidanasa poznatih kao katehini. Oni smanjuju simptome prehlade, ubrzavaju metabolizam te štite od raka i bolesti srca.

Tamna čokolada
Čisti kakao sadrži veliku količinu antioksidansa koji se nalaze i u većini bobičastog voća, a odlični su u borbi organizma protiv bakterija.

U čokoladama kakao često zasjene šećeri i masnoće pa njegove vrijednosti ne mogu doći do izražaja. Zato jedite čokoladu koja sadrži barem 70 odsto kakaa, ali treba paziti da se ne pretjera s količinom - jedan red dnevno je dovoljan.

Vitaminska bomba

Sastojci:
100 g suvog grožđa,
150 g oraha,
100 g badema,
sok i kora od 2 limuna,
100 g suvih kajsija,
100 g suvih šljiva,
250-300 g meda

Priprema:
Izmiksajte u blenderu grožđe, orahe, bademe i limunovu koru, dodajte sok od limuna, promiješajte i ubacite mljevene suhe šljive i kajsije.

Promiješajte, dodajte med i još jednom dobro promiješajte. Prespite u čistu teglu, ostavite da stoji na tamnom mjestu dan-dva, a nakon toga čuvajte u hladnjaku.

Za djecu stariju od tri godine preporučuje se jedna kašičica dva puta na dan, a odraslima jedna do dvije kašike tri puta dnevno.