U budućnosti neće biti liječnika, pravnika, nastavnika

U budućnosti neće biti liječnika, pravnika, nastavnika

... kompjuterski sistemi koji mogu da rješavaju probleme bez ljudske pomoći.

U toj novoj eri nestat će i veliki broj profesija kao što su lječnici, pravnici, nastavnici i niz drugih eksperata. Istovremeno, izmjenit će se i način na koji se samo znanje stiče i širi.

Jela Defrančeski nedavno je imala priliku da razgovara sa dvojicom britanskih autora, odnosno ocem i sinom Saskind, čija je zajednička knjiga naišla na pohvale kako u Britaniji tako i u Americi.

Činjenica da je do kraja 2015. tri milijarde ljudi imalo pristup internetu i da će do kraja 2018. dodatnih tri milijarde ljudi biti povezano, sama po sebi pokazuje da je u tijeku ogromna globalna tehnološka i društvena transformacija, tvrde u svojoj knjzi Ričard i Danijel Saskind.

Dok su inovacije u proizvodnji i distribuciji informacija postale obične, manje se zna o ubrzanom tehnološkom razvoju u kojem pomoću interneta mogu da se rješavaju mnogi problemi bez pomoći eksperata, kaže Danijel Saskind.

"Automatizovani sistemi i strojevi, koje ni najmanje ne liče na čovjeka profesionalca, sve više preuzimaju zadatake koje obavljaju stručnjaci kao što su profesori, liječnici, odvjetnici i eksperti drugih struka."

Godišnje se, na primer, za online kurs Harvarda prijavljuje veći broj studenata nego što je na tom univerzitetu upisano od njegovog osnivanja prije 377 godina.

WebMD, popularna internet stranica za medicinu više ljudi posjeti za mjesec dana nego što iznosi ukupan broj posjeta ljekarima u čitavoj Americi.

Broj trgovinskih sporova koji se rješavaju na eBay-u, stranicama namjenjenom kupovini preko interneta, tri puta je veći nego broj slučajeva koji dospiju na američke sudove.

A, pedeset milijuna Amerikanaca je prošle godine svoje federalne poreske prijave podnijelo putem interneta.

Sve to omogućuju superkompjuteri, koji imaju sposobnost da arhiviraju, analiziraju, prognoziraju i otkrivaju trendove, kaže Ričard Saskind.

"U Americi postoji kompjuterski softver koji mnogo preciznije od čovjeka može da predvidi ishod pravnog spora vezanog za patente, a da o samom pravu ne zna aspolutno ništa.

Međutim, softver funkcioniše na osnovu baze podataka od 100.000 sudskih slučajeva, uključujući podatke o tome tko su tužitelji, okrivljeni i suci kao i o čemu se u sporu radi i njegovoj novčanoj vrijednosti."

Saskind, međutim, ističe da vještačka inteligencija za razvijanje softvera nije isto što i ljudski mozak.

"Svjedoci smo pojave sistema koji funkcioniraju na veoma visokom nivou, ali ne zato što kopiraju mozak ili način na koji rade ljudi profesionalci. "

Veliki okršaj čovjeka i stroja desio se 1997. godine, kada je kompjuter Deep Blue kompanije IBM pobjedio svjetskog šahovskog šampiona Garija Kasparova na polju koje se smatra vrhuncem inteligencije.

Još pametniji IBM-ov kompjuter, Votson, pojavio se četiri godine kasnije na televizijskom kvizu Džepardi porazivši dvojicu do tada najuspješnijih sudionika te emisije.

Iako je bio najbolji, Votson to nije znao - kaže Danijel Saskind.

"Nije bilo uzvika radosti. Prijateljima nije javio šta se desilo niti je pićem proslavio pobjedu. Nadmašio je čovjeka bez obzira što nema ljudski um."

Naučnici, međutim, uveliko rade na izradi kompjutera sa čovjekolikim mozgom. Ljudski um je jedinstven i "tehnološki savršen", kažu oni, jer može da uči i adaptira se bez potrebe da se programira ili ažurira, ima skoro neograničenu memoriju i teško može da krahira.

Autori Saskind, predviđaju da će običan laptop uskoro imati "veću moć obrade podataka nego ukupno čovječanstvo." Po njima tehnološke inovacije koje slijede promijenit će način na koji funkcionišemo u svim aspektima našeg osobnog i profesionalnog života.

Agencije