Ovo niste znali: Pravi razlog zašto Nikola Tesla nikada nije dobio Nobelovu nagradu?

Ovo niste znali: Pravi razlog zašto Nikola Tesla nikada nije dobio Nobelovu nagradu?

Po Tesli je nazvan i jedan krater na Mjesecu, ali nikada nije dobio Nobelovu nagradu iako se njegovim mogu smatrati otkrića elektrona, rendgenskih zraka, radio-veze, radara, lasera... Teslini radovi bili su prethodnica mnogih velikih fizičkih otkrića za koja su drugi kasnije dobili Nobelovu nagradu, prenosi srpski Blic.

Za argument da je naizmijenična struja praktičnija, sigurnija i isplativija, Tesla će pridobiti George Vestinghausa i 1888. potpisati ugovor o proizvodnji generatora i motora naizmenične struje na veliko. Edison, pobornik jednosmjerne struje, neće birati sredstva da omalovaži uspjeh novog otkrića. Rat struja okončan je 1893. kada je u Chicagu priređena sveelektrična svjetska izložba na kojoj je pobedila Vestinghausova kompanija.

- Tek 1937. Tesla je bio predložen za Nobelovu nagradu, ali je dobio samo jedan glas od mogućih 38. Ipak, Tesla ovih dana slovi kao najzanimljiviji naučnik našeg i budućeg doba. U tom svjetlu treba posmatrati i njegova otkrića za koje su Nobelove nagrade dobijali drugi - kaže profesor dr Velimir Abramović, jedan od najboljih poznavatelja Teslinog djela.

Tesla je u New York stigao 1884. sa željom da pronađe finansijere za svoje projekte. Postao je pomoćnik Thomasa A. Edisona i ubrzo je dobio ponudu - ako uspije da rekonstruira i redizajnira generator za jednosmjernu struju, dobiće 50.000 dolara.

Nakon godinu dana predanog rada uspješno je završio posao, a kada je zatražio novac Edisonu, on mu je odgovorio: "Tesla, vi ne razumijete američki smisao za humor". Tada je s njim prekinuo saradnju.

Nobelovih nagrada za originalno Teslina otkrića, smatra hrvatski akademik Vladimir Par, bilo je najmanje deset, od kojih su najvažnije otkriće elektrona i otkriće rendgenskih zraka za koje će i biti dodijeljena prva Nobelova nagrada za fiziku 1901. godine Wilhelmu Conradu Röntgenu. Tesla je prvi otkrio te nove zrake, ali je zakasnio sa objavljivanjem saznanja jer je obnavljao laboratoriju koja je izgorjela u požaru početkom 1895. Krajem te godine, Röntgen će ga preduhitriti i objaviti da je otkrio istu vrstu nepoznatog zračenja.

- Nikola Tesla je 1891. obznanio rezultate svojih eksperimenata sa električnim pražnjenjem u vakuumskoj cijevi, protumačivši ih ispravno kao djelovanje električno nabijenih čestica. Joseph John Thomson u ponovljenim ogledima dokazuje da postoje naelektrisane čestice kakve je Tesla opisao. Nazvao ih je elektronima i okitio se Nobelovom nagradom - objašnjava profesor dr Abramović.

Naučnu javnost u Americi uzburkala je vijest od 6. studenog 1915. na naslovnoj strani "New Yort Timesa" - da su Nikola Tesla i Thomas Alva Edison, dva ljuta suparnika u višegodišnjem ratu struja, dobitnici Nobelove nagrade za fiziku! Kako nije imao zvaničnu potvrdu, Tesla nije želio da komentira ovu informaciju.

- Govorilo se da je ili Tesla ili Edison nagradu odbio. Nobelova fondacija je i zvanično objasnila da se nagrada ne može odbiti u procesu odlučivanja o njoj, nego tek kada je već dodijeljena - dodaje dr Abramović.

Da je Tesla postao nobelovac, šta bi se promijenilo u njegovom životu i radu?

- Nobelova nagrada fokusirala bi pažnju naučnih krugova na Teslu i omela bi ga u stvaralaštvu. Bio bi prinuđen da gubi vrijeme i snagu na javnu odbranu svojih ideja i rezultata. Ovako je punih 38 godina radio sam, za budućnost. U prilog ovome govori i činjenica da ni sam Albert Einstein, nakon dobijanja Nobelove nagrade za objašnjenje foto-efekta 1921. nije više ništa značajno otkrio - kaže profesor dr Velimir Abramović.