Srbija u šoku: Djeca uz crtiće na hrvatskom progovorili 'tjedan', 'nazočno', 'tatek'...

Prema pisanju srpskog Pressa , djeca iz Srbije putem tih crtića usvajaju riječi poput 'tijekom', 'nazočno', 'odjenuto', 'vjetrovito', 'tjedan', 'glazba', 'uhititi',...

Press navodi i slučaj Đorđe Popovića, oca 4-godišnjeg dječaka, kojem je sin zbog takvih crtića počeo govoriti 'tjedan' umjesto 'sedmica', a njega zove 'tatek'.

Proveo sam vlastito istraživanje i vidio kako je 90 posto crtića na hrvatskom. Naša država očigledno nema sistematski pristup ovom problemu, pa je lakše uzeti tuđe. Zamalo sam se onesvijestio kada mi je sin neki dan rekao da kralj i kraljica žive u 'velebnim palačama' - ističe Popović koji sebe na smatra nacionalistom, ali vjeruje da bi djeca trebala odrastati uz materinji jezik.

Reporteri Pressa ubrzo su se i sami uvjerili kako se crtići na hrvatskom zaista prodaju na kioscima u samom centru grada.

- Nitko na kontrolira na kojem je jeziku sinkroniziran ili titliran neki film - objasnila je jedna od prodavačica. Razlog, ističe, vjerojatno leži u tome što je sinkronizacija skupa pa je lakše kupiti filmove od Hrvata.

Zajedno s filmovima, na kioscima se prodaju i slikovnice na Hrvatskom. Na 'problem hrvatskog u Srbiji' posebno se osvrnuo Dragoljub Zbiljić, profesor srpskog jezika i predsjednik Izvršnog odbora Udruženja 'Ćirilica', koji je za Press izjavio:

- Srpska djeca i Srbi sve više u izgovoru i pisanju poprimaju hrvatske jezičke varijante, što poprima karikaturalne osobine, jer su hrvatski lingvisti prinuđeni da poradi razlikovanja i ustoličenja svog posebnog jezika prave smiješne konstrukcije. Uostalom, treba se u nečemu ugledati i na Hrvate. Jer, oni nikada ne nude svojoj djeci srpski jezik bez prilagođavanja - pojasnio je Zbljić, prenosi jutarnji list.

Aleksandar Popović, direktor marketinga u distributerskoj kući 'Pro Vision', ističe kako je sinkronizacija vrlo skupa - od osam do 15 eura po minuti, no da to ne opravdava gušenje hrvatskoj jezika.

- Sve crtane filmove koje distribuiramo sinkroniziramo isključivo na srpski jezik. Nažalost, postoje dvije ili tri kuće koje su ogranak hrvatskih firmi u Srbiji i koje rade sinkronizaciju filmova na nekakvoj 'mekšoj' verziji hrvatskog jezika i potom ih distribuiraju na našem tržištu - zaključuje Popović i napominje da je najveći problem to što se država nije uspjela izboriti sa ilegalnim kopiranjem originalnih crtića (piratiziranjem).