Zašto su Sve svete zvali i „Prvi Božić”? Priča o starim običajima

Prostrt stol ostavljen preko noći, darovi za pastire i posebni kolači pripremljeni u spomen na pokojne. Uz Sve svete i Dušni dan u hrvatskoj su tradiciji vezani običaji koji se razlikuju od kraja do kraja, a među zanimljivostima je i naziv koji današnji blagdan povezuje s Božićem.

Svi sveti u dijelu su pučke tradicije bili poznati i kao „Prvi Božić”. Danijela Križanec-Beganović, kustosica zagrebačkog Etnografskog muzeja, objasnila je za Hinu da je taj naziv povezan s početkom božićnih priprema, prenosi HRT.

Potvrdu nalazimo i u kalendaru kaštelanskih božićnih običaja Muzeja grada Kaštela. Uz 1. studenoga navedeni su nazivi „Prvi Božić” i „čelo Božića”, kao i priprema bobića, slastica poznatih pod talijanskim nazivom „fave di morti”.

U nekim stočarskim krajevima Svi sveti imali su i posebno mjesto u godišnjem ritmu rada. Prema Hrvatskoj enciklopediji, smatrali su se posljednjim pastirskim blagdanom u godini. Gospodari su tada pastire darivali, najčešće hranom, kojom bi se oni potom zajedno počastili.

Ista enciklopedija bilježi i običaje povezane sa sjećanjem na pokojne: hrana se ostavljala na grobovima, a u kućama je preko noći ostajao postavljen stol s jelom i pićem ili samo pićem. Riječ je o zabilježenim pučkim običajima, a ne o jedinstvenoj praksi svih hrvatskih krajeva.

Posebnu priču čuva Korčula. Povjesničar Tonko Barčot u radu „Sunce na stolu”, objavljenom 2018. u časopisu Lanterna, istražuje tamošnje svisvetske običaje, darivanje i pripremu lumblija kao obrednoga kruha. Zaključuje da su Svi sveti na zapadnom dijelu otoka nekada bili jedan od važnijih godišnjih trenutaka, povezan sa završetkom uspješne ljetine.

Lumblija tako pripada i priči o poljoprivrednoj godini i običajima sjećanja. Kako je za Hinu pojasnila kustosica Etnografskog muzeja Tanja Kocković Zaborski, pekla se za Sve svete u spomen na voljene kojih više nema. Među njezinim su sastojcima bademi, grožđice, maslinovo ulje, citrusi, začini i varenik.

Razlike su postojale i u samom odlasku na groblje. Kustos Etnografskog muzeja Istre Noel Šuran naveo je za Hinu da se u nekim istarskim krajevima groblja posjećivalo na Sve svete, a u drugima na Dušni dan. Cvijeće za grobove nekada se uzgajalo u vlastitim vrtovima.

Uz sve te običaje, ova dva dana imaju različito značenje u Katoličkoj crkvi. Na Sve svete, 1. studenoga, slave se svi sveti, i službeno proglašeni i oni čija imena nisu poznata. Dušni dan, 2. studenoga, posebno je posvećen molitvi za pokojne.

Zagrebačka nadbiskupija podsjeća da je upravo ta razlika temelj razumijevanja dvaju povezanih dana. Pučka tradicija oko njih je tijekom vremena razvila vlastite načine sjećanja, od zajedničkoga stola i darivanja do cvijeća i svijeća na grobovima.