Konačno otkrivena tajna zijevanja

Američki i austrijski znanstvenici nedavno su objavili kako su konačno otkrili da bi ono moglo imati sasvim drugu svrhu - hlađenje mozga.

Naime, psiholog Andrew Gallup iz SUNY Collegea u Oneonti u SAD-u i njegovi suradnici utvrdili su da su ciklusi spavanja, budnosti korteksa i stresa povezani s promjenama u temperaturi mozga te da zijevanje služi održavanju mozga na uravnoteženoj temperaturi i u optimalnoj homeostazi. Budući da prema ovoj teoriji na temperaturu mozga utječu i unutrašnji i vanjski čimbenici, zijevanjem bi se trebalo moći lako upravljati mijenjanjem temperature u prostoriji. U skladu s tim, američki je tim pretpostavio da će se potreba za zijevanjem očitovati samo na određenim temperaturama zraka - kada one nisu previše visoke ni preniske.

Kako bi testirali ovu ideju, Jorg Massen i Kim Dusch sa Sveučilišta u Beču mjerili su učestalost zaraznog zijevanja kod prolaznika u Beču tijekom zime i ljeta, a potom su rezultate usporedili s rezultatima identične studije koja je ranije provedena u pustinjskoj klimi Arizone. Znanstvenici su prolaznicima pokazali niz slika zijevanja i potom tražili da opišu kakvu su potrebu za zijevanjem u njima probudile.

Rezultati su pokazali da su Bečani više zijevali ljeti nego zimi, a stanovnici Arizone više zimi nego ljeti. Na temelju analiza tim je utvrdio da u priči o zijevanju nije bilo presudno godišnje doba ni broj sati dnevnog svjetla, već temperatura zraka - najučestalije je bilo oko 20°C. Zijevanje je značajno palo na visokim temperaturama od 37 stupnjeva Celzija tijekom ljeta u Arizoni, baš kao i na niskim temperaturama zime u Beču.

Voditelj studije Jorg Massen objasnio je da zijevanje nije učinkovito kada su temperature u okolišu previsoke, jer se mozak ne može hladiti vrućim zrakom te da nije neophodno ili da čak može biti štetno kada su one previše niske.

Tportal

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore