Miljenko Karačić: Teme za emisiju „ Hrvatska kronika BiH“ pronalazimo svugdje oko nas

Jedan je od urednika poznate emisije „Hrvatska kronika BiH", inače jedine emisije na HRT-u o Hrvatima u BiH, čije video- priloge donosimo i na našem portalu. Kako je nastala, odakle ideje za istu, kakva je njezina gledanost i ostale informacije o emisiji i našem sugovorniku saznajte u nastavku.

Hrvatska kronika BiH je jedina emisija na HRT-u o Hrvatima u BiH. Recite nešto više o njezinom nastanku,samoj ideji i tko su inicijatori?

Hrvatska kronika BiH jest jedina emisija o Hrvatima iz BiH na HRT-u, no prilozi o Hrvatima u BiH objavljuju se i u drugim emisijama. Emisija je nastala na traženje mnogobrojnih gledatelja, koje je pogađala spoznaja da na javnom servisu u BiH ima vrlo malo, ili gotovo nikako emisija rađenih na hrvatskom jeziku.

Na ideju o pokretanju emisije došli smo kolegica Karolina Vidović Krišto i ja prije pet godina. Želja nam je bila da se u emisiji „Slika Hrvatske", koja se na Satelitskom programu HRT-a emitirala za iseljeništvo svaki put nađe i prilog o Hrvatima iz BiH. Kako je emisija išla svakoga drugog tjedna, odlučili smo između dvije emisije raditi posebnu emisiju o Hrvatima iz BiH.

I krenuli smo, priloge smo radili kolegica Žana Mrkonjić i ja. Kasnije su nam se pridružile i kolege iz Sarajeva Ilko Barbarić i Špela Cvitković Iličić. No, ljudima je teško padalo što emisiju nisu mogli gledati preko zemaljske mreže HRT-a. Upućen je zahtjev vodstvu HRT-a da se emisija uvrsti i na prvi program HRT-a i od 2010. emisija ide svakoga tjedna na prvom programu HRT-a i reprizira se.

Vi ste jedan od urednika emisije. Gdje crpite ideje i koje su vam teme predmet interesa?

Ideja je bila da kroz emisiju oslikamo stvarni život Hrvata u BiH, od njihovih političkih problema preko djelovanja u gospodarstvu, kulturi i sportu. Želja nam je bila da se u emisiji pojavi što više malih običnih ljudi, koji žive od svoga rada i čuvaju jezik, duhovnost, tradiciju i uopće baštinu hrvatskog naroda na ovim prostorima. Teme uopće nije teško pronaći. One su svuda oko nas. Želja nam je zaviriti u svaki kutak BiH u kojem žive i djeluju Hrvati. Zbog tehničkih razloga nismo u prilici u svakoj emisiji donijeti priloge sa svih prostora, no nastojimo doći svugdje gdje ima lijepih priča i dakako gdje nas naši gledatelji pozovu. Sve češće i gledatelji nam sugeriraju teme koje bi trebali obraditi.

Kronika se emitira već dvije godine, jeste li zadovoljni?

Hrvatska kronika BiH na prvom programu HRT-a emitira se od kraja 2010. godine. Do sada smo pripremili 171 emisiju. Zadovoljan sam kako ona izgleda, premda poslije svake razgovaramo kako iduću napraviti još boljom. Naravno, to nam uvijek ne uspijeva, ali zadovoljan sam. Osim kolegice Karoline Vidović Krišto i mene, kao dvoje urednika u izradi emisije sudjeluju vrijedne kolege iz dopisništava HRT-a u Mostaru i Sarajevu, te iz redakcije Slika Hrvatske u Zagrebu. Bez doista profesionalnog angažmana kolega snimatelja, montažera, spikera, voditelja, realizatora i drugih suradnika, emisija ne bi mogla biti to što jest.

Dobivate li pozive/sugestije od gledatelja što bi oni voljeli da obradite?

Već sam dijelom odgovorio na to pitanje. Dakle, vrlo rado razmatramo sve prijedloge naših gledatelja i kad god je to moguće idemo tragom njihovih prijedloga. Naša komunikacija s gledateljima je vrlo korektna. Zahvalni smo svima koji nam šalju pohvale, ali i onima koji nas kritiziraju. Na sva pisma i pojedinačno odgovaramo i tako možebitne nesporazume otklanjamo.

Je li moguće dobiti atraktivniji termin za emitiranje na HRT-u?

I mi smo u početku mislili da je termin subotom ujutro u 7,45 sati neatraktivan. Međutim, istraživanja o gledanosti televizijskog programa u Hrvatskoj pokazuju da je naša emisija između 1.200 emisija na svim televizijama u Hrvatskoj koje se prate redovito u prvoj trećini prema gledanosti. Kad bi se tome pridodala i gledanost u BiH, podatak bi bio još povoljniji. Ljudi koji vode brigu o programskoj shemi HRT-a dakako imat će u vidu sve to i odlučiti kakav će termin biti u budućnosti. No, najvažnije je da je emisija postala uhodana, da ljudi znaju za nju i da je gledaju. Uz to emisija se reprizira na četvrtom programu, a može se pogledati i na službenoj stranici www.hrt.hr (televizija na zahtjev).

Za kraj recite nešto o vašem filmu „Divin Krik s Vrana"?

Film „Divin krik s Vrana" realizirao sam sa svojim suradnicima iz dopisništva HRT-a u Mostaru. Priča je to o životu Dive Grabovčeve, ramske djevojke koja je živjela u tursko doba. Bog ju je obdario ljepotom i dobrotom. U nju se zaljubio bahati beg Kopčić. Htio ju je ženiti. No, ona nije pristala odreći se kršćanske vjere. Odbila ga je, a on ju je usmrtio. Njezin grob je na Kedžari. Desetljećima je Diva uzor djevojkama ne samo u Rami. One hodočaste na njezin grob i mole njezin zagovor kod Boga. Kroz dokumente i igrane scene koje su izveli članovi Dramske sekcije „Hrvatska sloga" iz Rame pokušao sam rasvijetliti Divin lik. Film je emitiran na drugom programu HRT-a 1. srpnja prošle godine i nagrađen je na 15. međunarodnom festivali turističkog filma u Solinu za iznimnu „scenarističku i redateljsku priču o davnim vremenima na ovim lijepim prostorima".

Izvor: hum.ba