FOTO  Evo zašto nam je i u najtoplijem dijelu ljeta bilo hladno za kupanje

... su u isto vrijeme meteorološke karte pokazivale kako kupači na sjevernom i južnom Jadranu uživaju u moru čije su temperature dobrano bile iznad 24 stupnja, a nerijetko i iznad 26. Istodobno su se u Šibeniku, iako su plaže bile prepune kupača, samo rijetki i najodvažniji kupali u moru, dok su ga ostali u širokom luku zaobilazili.

Tako je 1. i 21. kolovoza more u ovom gradu skliznulo na samo 18 stupnjeva. Što se to, zapravo, događa? Gubi li Jadran imidž najtoplijeg mora u Europi i kako usred ljeta objasniti tako nagle padove temperature mora u Šibeniku i Splitu, dok sjever i jug Jadrana kao da zapljuskuje neko drugo, toplije more.

- To su samo prvi dojmovi koji zbunjuju. U prvih mah su zbunili i nas koji pratimo hidrometeorološke prilike. Međutim, kada podrobnije analiziramo podatke u duljem vremenskom razdoblju, zaključak je da se ne događa ništa dramatično. Naprotiv, ove oscilacije temperatura mora na cijelom Jadranu bile su prisutne i prijašnjih godina. Ista je situacija i sa Šibenikom i Splitom.

Pokazuju to dugogodišnja mjerenja. Istina je, međutim, da se ovogodišnje ljeto, kada je u pitanju površinska temperatura vode mora, koju mjerimo tri puta na dan, dakle u sedam ujutro, u 14, te u 21 sat, svrstava među tri najhladnija otkako se prati temperatura mora u Šibeniku. Najhladnija je bila 1996., a zatim 1995., a na trećem mjestu je 2013. godina - kaže mr. dipl. ing. Ružica Popović, voditeljica odjela brodske meteorološke službe i temperatura mora Pomorskog meteorološkog centra Split.

Iako će se tek na kraju godine "podvući crta" pod ovu godinu, neke brojke bodu u oči. U Šibeniku, točnije na mjernom mjestu na Jadriji, 7. srpnja temperatura mora je skliznula na samo 19 stupnjeva. Čak 4,19 stupnjeva ispod uobičajenog prosjeka. U susjednom Splitu bila je 22,33 stupnja, ili 0,69 stupnjeva niža od prosječne. U Komiži je bila 23,3, na Hvaru 22,6 stupnjeva. Čak je i Rab, kojeg brije hladna bura s Velebita, imao gotovo 21 stupanj (20,93), odnosno 2,51 manje od uobičajene.

- Tu je i jedan grad koji je neusporediv s ostatkom Jadrana. Riječ je o Senju, gdje je temperatura 7. srpnja pala za 4,19 stupnjeva i zaustavila se na 16,3 da bi već idućeg dana bila 15,1 stupanj. No, taj grad je u specifičnim hidrometeorološkim prilikama koje hlade more do tako niskih temperatura. Bura i konfiguracija terena, konkretno, odlučujući su faktori za temperaturu - kaže Ružica Popović.

No, meteorolozi nemaju uvjerljivog odgovora na pitanje zašto na šibenskom području dolazi do tako naglih oscilacija.

- Detaljnije analize podataka pokazuju da i druge postaje sjevernog i dijela srednjeg Jadrana prati isti trend nižih temperatura mora od višegodišnjeg prosjeka. Koliko i zašto u tome odstupa Šibenik? Na dnevni hod temperatura površinskog sloja mora utječu ne samo atmosferski, nego i oceanografski elementi. Nikako ne možemo isključiti utjecaj bure, ali tako ni struje, koje mogu pojačati efekt hlađenja mora. Naime, temperature mora se mjere na Jadriji, svjetioniku koji se nalazi na ulazu u Kanal sv. Ante. Kanal je orijentiran smjerom sjever-istok. Podsjetit ću na ono što piše u Peljaru. "Kanal sv. Ante je izložen SW i NE vjetrovima, koji pušu duž kanala. Na području sjeverno od ulaza u Kanal sv. Ante (rt Sv. Križ) prevladava izlazna struja brzine od 0,5 čv. za slabog dotoka Krke i do 3,0 čv. za jakog dotoka Krke. Južno od ulaza struja je slabija, a olujna bura pojačava struju. Uz sjevernu obalu kanala struja je jača, osobito kod rtova Turan (Burni i Južni), Baba i Jadrija."

Može li u tome djelomično biti odgovor na pitanje zašto se ovdje more brže hladi od drugih lokacija na Jadranu?
Vrlo sam oprezna. Upozorit ću, ovom prigodom, na još jedan podatak koji može utjecati na temperature mora na našoj obali. Naime, jedan ogranak golfske struje ulazi u Mediteran čiji kraj tople struje ide pored naše obale i dolazi do Tršćanskog zaljeva gdje se hladi i povratno ide uz talijansku obalu. Mi ne znamo koliko je širok taj ogranak i koliko miješanjem u podmorju utječe na temperature mora kod nas, a to može itekako utjecati - ističe Ružica Popović.
Inače, to su pitanja koja golicaju meteorologe i oceanografe.

- Nije lako dati pouzdane odgovore na sva pitanja. Za to morate imati puno podataka, provoditi višegodišnja istraživanja i cijelom problemu pristupiti interdisciplinarno. Mi još uvijek nemamo dovoljnu pokrivenost Jadrana mjernim postajama. Istina, do prije četiri godine mjerili smo temperature mora na devet postaja. Ponosna sam da smo u međuvremenu "narasli" na 16 postaja. No, i dalje smo "tanki" na južnom Jadranu. Učinit ćemo sve da što prije otvorimo svoje postaje na Korčuli, Mljetu, u Pločama i Makarskoj. Inače, od iznimne važnosti je koliko se dugo mjere te temperature. Recimo, u Splitu temperature mjerimo od 1959. godine, u Rabu od 1961., Senju i Hvaru od 1963., Komiži 1990., a u Šibeniku od 1995. godine. To je premalo da bismo mogli pratiti moguće periodične anomalije kod temperatura mora. One sigurno postoje. Baš kao i kod temperature zraka - zaključuje magistrica Ružica Popović.

Slobodna Dalmacija