VISOKE NAKNADE Evo koliko je država zaradila na odricanju od državljanstva BiH

Putovnica BiH u rukama
Ilustracija

Državljanstva BiH se od 2015. do ove godine odreklo 30.087 građana, a na tome su itekako zaradili organi vlasti, jer je više od 16 milijuna maraka uplaćeno za naknadu.

Podaci Ministarstva civilnih poslova BiH pokazuju da se 2015. godine državljanstva odrekao 3.591 čovjek, dok se u razdoblju od 2016. do 2020. taj broj kretao u rasponu od 4.000 do 4.500.

"Državljanstva se u 2020. godini odreklo 3.168 građana, a 2021. njih 3.110. Brojevi pokazuju i da je prošle godine bilo najmanje onih koji su se u proteklom sedmogodišnjem razdoblju odrekli državljanstva, odnosno takva slučaja su bila 2.622", kazali su Glasu Srpske u Ministarstvu civilnih poslova BiH.

Naglasili su da su od 2015. do kraja prošle godine uplaćena 14,02 milijuna maraka po osnovi naknade od odricanja od državljanstva BiH. Pored tog iznosa u Ministarstvu civilnih poslova naglašavaju da je putem diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u inozemstvu od 2020. do početka ove godine po osnovi te naknade leglo dodatnih 2,47 milijuna KM.

Naknada za odricanje od državljanstva BiH iznosi 800 maraka i najviša je u regiji. Taj namet bio je i u fokusu Ureda za reviziju institucija BiH u izvještaju posvećenom raznim taksama i naknadama, a nakon toga zastupnica u prošlom sazivu Zastupničkog doma Parlamenta BiH Mirjana Marinković-Lepić uputila je inicijativu da bude smanjen taj namet. Ta inicijativa pokrenuta je polovinom prošle godine, ali nije dobila zeleno svjetlo.

"Kosila su se dva razmišljanja. Odnosno moje da zemlja ne treba zarađivati na tome, a drugo je bilo da ne trebamo olakšavati odlazak. Međutim, onaj tko je naumio promijeniti državljanstvo on će to uraditi bez obzira na iznos naknade", kazala je Glasu Srpske Marinković-Lepić, koja smatra da je visoki iznos naknade po ovoj osnovi nečastan način zarade države.

Naglašava da podaci o tome koliko je BiH novca ubrala po osnovi naknade od odricanja od državljanstva BiH u proteklih sedam godina pokazuju da zemlja po toj osnovi itekako dobro zarađuje.

"Naknada od 800 maraka je bezobrazno visoka", zaključila je Marinković-Lepić.

U BiH postoje i slučajevi kada je iznos naknade manji od 800 maraka, odnosno naknadu od 200 maraka plaćaju oni koji se odriču državljanstva BiH u korist neke od zemalja nastalih raspadom bivše SFRJ.

"To su rijetki slučajevi, jer mi i sa Srbijom i Hrvatskom imamo mogućnost dvojnog državljanstva. Ne vidim razlog da bi se netko odricao državljanstva BiH u ovim slučajevima", kazala je Marinković-Lepić.

Ni sugovornici iz Ureda za reviziju institucija BiH iz Ministarstva civilnih poslova BiH nisu baš bili opširni zašto je naknada po ovoj osnovi manja te su naveli da ne postoje drugi argumenti izuzev tradicionalno bliskih odnosa s državama nastalih raspadom SFRJ.

Cijene u regiji

Najmanju naknadu za odricanje od državljanstava u regiji plaćaju oni koji se odriču državljanstva Srbije. Taj namet u toj zemlji iznosi, prevedeno u našu valutu, 580 KM, dok je u Crnoj Gori ta naknada blago veća, odnosno iznosi 588 KM. Oni koji se žele odreći državljanstva Hrvatske moraju platiti naknadu od 657 maraka. Iznos tih naknada je isti bez obzira na to u korist koje države se netko odriče državljanstva.