Hrvatski knez spominje Livno, nekad dio 'krštene Hrvatske'

Livno spada u one rijetke gradove koji postoje već dulje od tisućljeća; ovaj se grad prvi put spominje na današnji dan davne 892. godine.

Saznanja o milenijskoj prošlosti Livna temelje se na prvorazrednim povijesnim izvorima iz razdoblja ranog srednjeg vijeka. Riječ je o dva povijesna zapisa u kojima se spominju Livno i livanjska županija. U listini hrvatskog kneza Muncimira (Mutimira), koja nosi nadnevak 28. rujna 892. godine, u skupini kneževih dostojanstvenika u ulozi svjedoka navodi se ime Želimira, župana Livna.

Povelja kneza Muncimira

Drugu potvrdu milenijske prošlosti Livna nalazimo u čuvenom djelu Konstantina VII. Porfirogeneta 'O upravljanju carstvom' (952. god.). U popisu devet poznatih naseljenih gradova, kako sam kaže, 'krštene Hrvatske', Porifirogenet navodi i grad Livno.

Ova dva vrela nedvojbeno potvrđuju da su Livno i okolica politička i teritorijalna konstituanta ranosrednjovjekovne hrvatske države.

Inače, povijest Livna prije Rimljana slabo je poznata. Vjeruje se da su ilirsko pleme Delmati ondje imali svoju naseobinu, a znamo da su Rimljani ondje izgradili svoje gradsko naselje. Romanizirano delmatsko stanovništvo početkom sedmog stoljeća dočekuje nove stanovnike Livanjskog polja - Hrvate.