Ljubić: Travanjski paket bio je poguban po Hrvate i zato smo bili protiv

Wikileaks je ovih dana objavio sadržaj depeše koju je američki veleposlanik u BiH Douglasa McElhaney svojevremeno poslao State Departmentu o razlozima neusvajanja...

..."travansjkog paketa" ustavnih amandmana. Ukratko veleposlanik McElhaney izvijestio je svoje šefove u Washingtonu kako su Stranka za BiH i HDZ 1990 kordinarano djelovale na potkupljivanju 2 zastupnika u Parlamentu kako „travanjski paket" ustavnih amndamana ne bi bio izglasan.


Dnevnik.ba zamolio je predsjednika HDZ 1990 Božu Ljubića da odgovori jesu li točne te tvrdnje, te pojasni razloge zbog kojih su zastupnici HDZ 1990 glasovali protiv travanjskih ustavnih amandamana u Parlamentu BiH.

O sancta simpicitas rekao bi Jan Hus. Sadržaj depeše samo svjedoči o nevjerojatnoj, a više puta se pokazalo i štetnoj površnosti, s kojom međunarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini prilaze ocjeni pa onda i rješavanju političke krize sve od Daytona pa do danas.Stoga usporedba s staricom koja je bacila drvce na lomaču, na kojoj je Jan Hus gorio, i nije baš odgovarajuća. Zato nije ni čudno da se danas nalazimo u najdubljoj političkoj krizi od Daytona i opet su uz domaće političare njeni generatori i akteri i predstavnici međunarodne zajednice.

Ne ulazim u motive koji su opredijelili H. Silajdžića i zastupnike SB i H da ne podrže „travanjski paket",o tome neka govore oni ako imaju potrebu. Tvrdim, međutim, da nije bilo nikakvog koordiniranog djelovanja čak su i razlozi i motivi odbijanja bili različiti a u nekim elementima i oprečni. Neistina je da bi HDZ 1990 podmićivao zastupnike da glasuju kako su glasovali. To niti je trebalo niti je bilo moguće. Hrvatski zastupnici(pok. I. Lozančić, Ruža Sopta, Filip Andrić, Vinko Zorić i Martin Raguž) su glasovali po svom dubokom političkom uvjerenju. Konačno u to vrijeme jedva da smo imali novca za gorivo do Sarajeva a kamoli nekog podmićivati.


Molim vas i da prokomentirate navode da je obaranje, odnosno neusvajanje "travanjskog paketa" osveta Vas i gospodina Raguža, gospodinu Čoviću. Raguž je po tumačenju američkog veleposlanika glasao protiv amandmana, jer ga je Čović izbacio iz stranke, a Vi ste kako tvrdi McElhaney , bili protiv travanjskog paketa jer vas je Čović izbornim manipulacijama pobjedio na Saboru stranke.

Nonsens je da bi povrijeđenost zbog izbacivanja iz Stranke ili ishod jednog u nizu stranačkih sabora nekog odgovornog opredijelilo da se „osvećuje" na tako važnom pitanju za Narod i državu.! A što je to onda pitam ja opredijelilo vrh Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini Dozvolite da vam citiram izjavu Biskupske konferencije BiH o travanjskim amandmanima:... „Imajući u vidu Sporazum, koji je rezultat ovako provedenih pregovora, s pravom se bojimo da je riječ o izravnoj prijetnji boljoj budućnosti građana i ravnopravnosti naroda jer bi se ovom ustavnom kategorijom potvrdilo ratom provedeno i Daytonom ozakonjeno etničko čišćenje i nepravedna podjela Bosne i Hercegovine... Upravo zbog toga, mi u ovome presudnome trenutku za budućnost hrvatskoga naroda, a s njime i Bosne i Hercegovine, pozivamo zastupnike hrvatskoga naroda ali i sve odgovorne političare i druge ljude kojima je multietničnost i demokratičnost ove zemlje na srcu da, vodeći se općim dobrom i demokratskim načelima, učine sve kako ovako zamišljene ustavne promjene ne bi poprimile formu parlamentarne potvrde", navodi se u toj izjavi, usvojenoj na 36. redovnom zasjedanju Biskupske konferencije BiH, održanom od 20. do 22. ožujka 2006. u Mostaru.

Kome su se oni osvećivali? Suština je bila upravo u tome o čemu govore biskupi u svome obraćanju. Ne želim ovdje ulaziti u elaboraciju dobrih(jer je i njih bilo) i loših rješenja u „Travanjskom paketu", zadržat ću se samo na Domu naroda. Dom naroda je i tada a danas bio jedina institucija u kojoj su Hrvati imali kakav takav instrument zaštite vitalnih nacionalnih interesa. Rješenja u „travanjskom paketu" su predviđala da se njegove nadležnosti reduciraju samo na jedan strogo definiran broj pitanja, da se on više ne konstituira iz županija i posredno preko Doma naroda Federacije već izravno iz „ad hoc" kluba zastupnika izabranih u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine B i H. Da je to rješenje prošlo, sasvim realna prijetnja je bila da bi velike bošnjačke i srpske stranke na vrh svojih lista za Zastupnički dom mogli staviti „svoje Hrvate" ili one koji su se samo tako izjasnili prije izbora i da onda Hrvatima izaberu izaslanike u Dom naroda. Budući da je Dom naroda na osnovu „travanjskog paketa" predlagao članove Predsjedništva, jasno je tko bi o tome odlučivao. Prema tome, Travanjski paket bio je štetan po hrvatsku poziciju u BiH i zato su naši zastupnici glasali protiv, a ne da bi se nekom osvećivali. Istine radi ja smo i kolega Raguž imali nekoliko dugih razgovora s ambasadorom McElhaney-em i ukazivali na rješenja neprihvatljiva za hrvatski narod. Čak smo potpuno nezavisno od bilo kojeg kluba u Parlamentu ponudili i naše amandmane i pod uvjetom usvajanja tih amandmana bili spremni podržati promjene Ustava. To je sve potpuno ignorirano. Koji je motiv Ambasadora za ovakvu depešu mogu samo pretpostaviti, opravdanje za vlastiti neuspjeh. Odnos političkih predstavnika konstitutivnih naroda prilikom glasovanja o „travanjskom paketu" u Parlamentu zapravo najbolje odslikava njegovu prihvatljivost za „strane" u B i H. Za „travanjski paket je glasovalo oko 85% Srba, oko 42% Bošnjaka i samo 20 % Hrvata.

Kako komentirate izjave novoimenovanog predstavnika EU u BiH Petera Sorensena da je Daytonski sporazum stvar prošlosti, te da su promijene Daytona neophodne?

Vrijeme je pokazalo da ni uz „kreativno" tumačenje „Daytona" nismo u stanju razriješiti osnovne probleme društvenih i nacionalnih odnosa u B i H niti institucije učiniti funkcionalnim. Tome nije pomoglo niti snažno sudjelovanje međunarodne zajednice. Stoga su promjene nužne. Nejednaka ustavna pozicija konstitutivnih naroda a posebice neravnopravna pozicija hrvatskog naroda nameće ustavne promjene kao imperativ. To također zahtjeva i presuda Europskog suda za ljudska prava temeljem apelacije predstavnika nacionalnih manjina.

Prvi put nakon izbora sutra se u Mostaru okupljaju lideri najjačih hrvatskih, bošnjačkih i srpskih stranaka, kako bi razgovarali o formiranju Vijeća ministara . Je li realno sutra očekivati dogovor.?

Točno ovo je prvi multilateralni sastanak predstavnika političkih stranaka koje imaju kapacitet uspostaviti učinkovitu i efikasnu izvršnu vlast jer stranke pozvane na sutrašnji sastanak nose većinski izborni legitimitet konstitutivnih naroda i građana. Nisu slučajno upravo predstavnici ovih stranaka izbrani u vodstvo dva doma Parlamenta B i H. To se pokazalo realnim pa i jedino mogućim. Poznato je da je bilo i drugačijih prijedloga ali nisu prošli. Ako je to realitet a jeste, onda na njemu treba pokušati izgraditi i izvršnu vlast. Ako će sutrašnji sastanak značiti izlazak iz pat pozicije i ako na njemu budemo u stanju dogovoriti načela na kojima će funkcionirati buduća izvršna vlast odnosno dogovoriti se oko osnovnih prioriteta rada to bi za mene već bio uspjeh. Naravno, ako bude moguće i više od toga tim bolje.

dnevnik.ba


Burza.ba, jedini potpuno besplatni oglasnik u BiH! Predaj oglas besplatno

05.09.2011 u 07:33