Nakon priče koja je uzdrmala Hrvatsku: Žrtva nikad nije kriva! Što učiniti u slučaju seksualnog nasilja

Čelnik Autokluba Siget i bivši saborski zastupnik HDZ-a Damir Škaro prijavljen je za silovanje i spolno uznemiravanje. Priča koju je objavilo Provjereno uzdrmala je javnost. Zaposlenica Autokluba odlučila je javno progovoriti i onda se zakotrljalo. Navodno postoji još žena koje su doživjele slično od Škare, ali zasad šute.

Prema brojnim svjetskim podacima, između 25 i 30 posto žena tijekom života doživi seksualno nasilje. To što je većina slučajeva neprepoznata i neprijavljena, ne znači da nasilja nema. Kako navodi Ženska soba, za seksualno nasilje nikad nije kriva žrtva, bez obzira na način ponašanja, odijevanja, noćne izlaske… Nitko ne želi biti silovan. Odgovornost i krivnja uvijek je na počinitelju.

Ne postoji tipičan silovatelj

Više od 70 posto silovanja događa se u domu žrtve, počinitelja ili poznate osobe, a samo 9 posto izvan kuće. Najveći broj silovanja počine žrtvi poznate osobe.
''Ne postoji tipičan silovatelj. Silovatelji dolaze iz svih socio-ekonomskih klasa i rasnih i nacionalnih pripadnosti. Ne može ih se prepoznati po specifičnom načinu oblačenja ili ponašanja. Istraživanja pokazuju da samo 2% muškaraca optuženih za silovanje/seksualno nasilje treba psihijatrijski tretman'', objašnjavaju iz Ženske sobe.

Posebno naglašavaju da žene ne lažu o silovanju već ga, iz brojnih razloga, zapravo rijetko prijavljuju.

Preporuke za žrtve seksualnog nasilja

Ženska soba objavila je niz preporuka za žrtve seksualnog nasilja:

• otiđite odmah negdje gdje se osjećate sigurno (svoj dom, dom bliske osobe);
• nemojte se tuširati, kupati, prati ruke lice;
• nemojte se presvlačiti ili uništavati odjeću koju ste imali na sebi;
• ako se presvučete, odjeću koju ste imali na sebi ponesite, prethodno je spremivši u čiste vrećice (svaku stvar spremite zasebno);
• nemojte mijenjati ili dotjerivati svoj trenutni izgled;
• nazovite prijateljicu ili nekoga iz obitelji kome vjerujete da bude uz vas;
• obratite se najbližoj policijskoj postaji, gdje ćete dati iskaz i iz koje će vas uputiti u najbližu bolnicu na medicinski pregled;
• imajte na umu da vaši osjećaji, kakvi god bili (šok, nevjerica, bijes, ljutnja …) predstavljaju normalnu reakciju na traumatsko iskustvo;
• slučaj će dalje preuzeti nadležne institucije i sudski ga procesuirati;
• razmislite o tome da potražite stručnu pomoć, kako bi vam olakšali nošenje s traumatskim iskustvom.

Ako niste sigurni da silovanje želite prijaviti, ili ste sigurni da ne želite prijaviti, savjetuju da probate zapisati događaj sa što više detalja ako jednom ipak odlučite prijaviti nasilje. Također preporučuju odlazak u bolnicu na pregled.

Ako je vama bliska osoba doživjela seksualno zlostavljanje budite joj podrška, potaknite ju da ode na medicinski pregled, ukažite joj na pomoć i podršku i ne donosite odluke umjesto nje.

I, na kraju, ako mislite da niste dovoljno hrabri, sjetite ste da ste najhrabriji jer ste preživjeli nasilje!