Žalio se i Inzko po Zagrebu govoreći da su sve Amerikanci zakuhali s Turcima i da on nije imao izbora

Dođe mi ponekad, uglavnom navečer, da "razbijem" mobilni telefon da na miru uživam u kakvom dobrom filmu.

Pokušao sam preko vikenda odgledati "Montevideo, Bog te video" da vidim zašto se oko njega digla tolika prašina, ali ne možeš tri scene sastaviti u komadu. Uporno zvoni mobilni...

Piše: Dragan Jerinić, Nezavisne novine

Uglavnom zovu prijatelji nakon večernjih vijesti i pitaju, zabrinuti su, hoće informaciju više, što se to događa u politici, kuda sve ovo ide, zašto je Zlatku Lagumdžiji sve ovo trebalo, hoće li se i odakle sve Hrvati kolektivno iseljavati jer je Federacija definitivno postala bošnjački entitet ili će organizirati ona tri hercegovačka i posavski kanton u svoj entitet što bi mogao biti povod novim nemirima, sukobima, zašto se umiješao Valentin Inzko pa suspendirao Izborni zakon, što će srpske stranke i s kim praviti vlast u Savjetu ministara, kažu, sve ovo na dobro ne može izaći.

Zovu poznanici iz biznisa zabrinuti valja li uopće dalje nešto raditi, graditi, ulagati ili nešto novca što se uštedjelo treba prebaciti negdje u svijet... Za, ne daj bože. I nije samo politika ta koja ne valja. Ništa im ne ide na ruku. Stisla ekonomska kriza, nema novca, a i stisla država, poreznici i inspekcije pa hoće da iscijede i ono što nema. Namet na namet. Svega im je preko glave - obećanja, stratega, šupljih priča, politike i države, kažu, sve ovo na dobro ne može izaći.

Zovu i kolege novinari, uglavnom iz regije pričamo, pa naslućujemo, nagađamo, skloni kakvi jesmo političkom spletkarenju, kako je sve ovo u Federaciji u stvari zakuhala Amerika u dilu s Turskom jer joj Istanbul strateški treba u borbama u Libiji te da kontrolira "Muslimansku braću" po Sjevernoj Africi pa su Hrvati u stvari kolateralna šteta. Zaključujemo da je Bakir Izetbegović uvjerio Ahmeta Davutoglua kako je Bošnjacima stvarno teško i tijesno na jednoj četvrtini Bosne i da se ne mogu više stiskati pa je vispreni osmanlija napravio politički dil s pragmatičnim Amerikancima, on njima Gadafija i sinove, oni njemu još jednu četvrtinu Bosne i to onaj hrvatski dio.

Čitava igra oko uloge OHR-a je jedna velika prevara. Ako je vjerovati pravnim stručnjacima, Ustavni sud Federacije može donijeti samo jednu odluku, a to je da nije nadležan. Po zakonu to je Sud BiH, a kako se platformaši nisu žalili na odluku da su formirali nelegalnu vlast, OHR je privremeno suspendirao SIP pa će od danas nakon odluke Ustavnog suda ta odluka OHR-a dobiti trajni karakter. I to je sve davno dogovoreno s platformašima. Nogometski gledano to je isto kao kad sudac prizna odlučujući gol iz zaleđa i možeš se žaliti kome hoćeš, ali utakmica je izgubljena.

Sila boga ne moli, žalio se i Inzko po Zagrebu govoreći da su sve Amerikanci zakuhali s Turcima i da on nije imao izbora. Morao je, kaže, žao mu Hrvata, kulturološki gledano skoro da su isti narod, eto mogu za sada organizirati ta međukantonalna vijeća ali ne bi trebali odmah da traže svoje zakone jer bi iz Sarajeva krenuli da ih hapse, zatvaraju i sude za rušenje ustavnog poretka, dosta mu je mandata i OHR-a te jedva čeka da se vrati kući u Austriju.

Da su za planove Washingtona znali i na Pantovčaku, može se zaključiti iz nagle povučenosti Ive Josipovića i Jadranke Kosor kao da su baš jučer prijateljski ćaskali s nekim tajnicom za Europu u State departmentu koji ih je podsjetio na strateški cilj završetka pregovora sa Bruxellesu. Kako Hercegovci imaju dvojna državljanstva, eto njih u Europskoj uniji prije Bošnjaka i Srba koji imaju svoje nacionalne entitete. Sve je to visoka politika i dio nedokučive strategije, na onom kršu ostat će samo tko mora a njima je svakako život težak bili pod vlašću HDZ-a ili SDP-a, tako se u Hrvatskoj gleda na problem ravnopravnosti Hrvata u BiH, koji su u TV vijestima smješteni tamo prije "sporta".

"Dobro je, ne puca se!" Vjerujem i neće, jer uvijek može biti gore, uvjeravam uporno i sebe i druge, nema više vojnih kapaciteta za rat, dosta oružja je i uništeno, vlast je manje-više skoncentriti u entitetima, NATO i EUFOR su još simbolično prisutni pa to daje dodatni osjećaj sigurnosti.

Točno, na sceni je, kako plastično objasni Haris Silajdžić, klasična borba za teritorij i definitivna unutarnja podjela u kojoj su Hrvati srednju Bosnu i Žepče sigurno već izgubili. Pitanje je vremena kad će krenuti etničko čišćenje iz federalnih institucija od Vlade pa naniže jer ga suspendirao zakoni ne mogu spriječiti. Vjerojatno odmah nakon odluke Ustavnog suda. Platformaši imaju i spreman scenarij u slučaju da Hrvati pokušaju organizirati svoju samoupravu u Hercegovini. Dragan Lukač u svečanoj uniformi spremno čeka Lagumdžijino zeleno svjetlo da s četom specijalaca i novinarima FTV-a za "6o minuta" sjuri u Mostar i pred kamerama pohapsi od Dragana Čovića do Bože Ljubića i prije 16. travnja za kada je zakazan svehrvatski sabor.

Stvar je procjene i analize koliko se svi ovi procesi, što se događaju zadnjih mjeseci, mogu držati u političkim okvirima da se ne naruši temeljna sigurnost građana, a koju vjerujem već imaju stratezi u američkoj ambasadi pa će oni i ubuduće koordinirati svim potezima Zlatka Lagumdžije.

Točno, sve je teže razumjeti tu histeriju oduševljenja koja se prelijeva iz platformaških medija likujući nad brutalnim političkim i pravnim nasiljem koje se danas provodi u Federaciji s ciljem izgradnje bošnjačkog građanskog entiteta. Sve je teže razumjeti i tu mržnju koja se neskriveno emitira s FTV-a pozivajući duhove ratne prošlosti od Karađorđeva pa do branilaca Sarajeva. Ako se sve to skupa ubaci u nekakvu strategiju skovanu u Washingtonu, dobije se nekakav smisao i jasan cilj ove političke krize. Bošnjacima je strateški važno da se prošire na što veći dio Federacije što znači da su bar privremeno odustali od urušavanja Republike Srpske, a Lagumdžija tako dobiva puno više manevarskog prostora praveći za sada građanski entitet kad mu je država još nedostižna.

Hoće li Hrvati, uporno objašnjavam ovih dana, uspjeti kao narod opstati u tom zapadnom dijelu Hercegovine zavisi isključivo od njih samih, njihove spremnosti na dugogodišnju upornost, političko jedinstvo i mudrost. Tu im, iskreno rečeno, ni savez sa srpskim strankama puno ne može pomoći.

A što se tiče onog filma "Montevideo, Bog te video", ipak sam ga uspio pogledati i vjerujte nije Jovan Divjak ništa bitno propustio. Neka njega oko zatvora u Austriji. Možda ipak nešto i dobro završi.


30.03.2011 u 16:37
loading...